Portreti polaznika

Konverzacija II

Anita Ristić, Italija

Zovem se Anita Ristić i dolazim sa Sveučilišta u Padovi u Italiji. Prvi put pohađam seminar Zagrebačke slavističke škole i veselim se što sam dobila priliku proširiti svoje znanje o hrvatskoj kulturi i jeziku tijekom Konverzacije II i svakodnevnih predavanja. Vjerujem da smo svi obogatili svoj vokabular na konverzacijskim vježbama. No ovo je bila sjajna prigoda upoznati i druge kulture zahvaljujući razgovorima s drugim kolegama koji dolaze iz cijelog svijeta. Osim toga uživali smo u izletima koje je organizirala Škola jer skoro smo svaki dan posjećivali zanimljive lokacije u Dubrovniku i okolici, koje su nezaboravne! Zahvalna sam na prilici što sam mogla sudjelovati i učiti u ovoj školi!

Konverzacija III

Plamen Zlatilov, Bugarska

Zovem se Plamen Zlatilov i studiram slavistiku na sveučilištu u Sofiji. Dolazim na Zagrebačku slavističku školu već drugi put.

Došao sam opet jer ovo je mogućnost koja se ne treba ispustiti. Pohađao sam Konverzaciju III i lektor mi je bio Ninoslav Radaković. Pristupačan profesor s kojim smo razgovarali o bilo kakvim temama. Tijekom Konverzacije naučio sam mnogo i još sam više zavolio hrvatski jezik.

Moram također spomenuti i program Škole koji je bio vrlo zanjimljiv. Posjetili smo otok Lokrum, Elafite i Cavtat. Uronili smo duboko u povijest Dubrovnika na stručnim izletima. Osim toga i poboljšali hrvatski govoreći s izvornim govornicima.

A što se tiče kolega koje sam upoznao na ovoj Školi, ova će prijateljstva dugo trajati.

Mogu nastaviti i dalje opisivati kako je bilo na ovom Seminaru, ali neću vam otkriti sve tajne jer se ovo iskustvo mora barem jednom u životu doživjeti. Jako sam zahvalan što sam ga proživio dvaput i nadam se da ću u budućnosti imati priliku vratiti se.

Jezikoslovni proseminari

Azra Hodžić-Čavkić, Bosna i Hercegovina

U okviru 53. seminara za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole koji se održao u Dubrovniku u periodu 17–30. 8. 2025. godine održan je i proseminar Pogled izvana i iznutra – hrvatski jezik pod povećalom semantičke tipologije. Proseminar je održala prof. Daniela Katunar s Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na njega se upisalo šest polaznika te su različita iskustva iz svojih jezika (bosanski: Azra Hodžić-Čavkić, bugarski: Martin Stefanov, poljski: Magdalena Baer, slovenski: Sonja Polanc, talijanski: Rosanna Morabito, turski: Nurbanu Duran) mogla uporediti i tako oplemeniti nastavu ovog bogatog proseminara. Na nastavi su polaznici naučili da semantička tipologija predstavlja interdisciplinarno područje lingvistike koje se nalazi na raskršću semantike, tipologije i kognitivne znanosti, te da se kao posebna grana jezičke tipologije bavi načinima na koje različiti jezici kategoriziraju i izražavaju značenja. U šest predavanja na proseminaru osvijestili smo da prefiksi nisu samo formalni elementi, već semantičke jedinice koje imaju ulogu u izražavanju aspektualnih, prostornih, kauzativnih i pragmatičkih značenja. Jedno od predavanja bilo je posvećeno partonomiji s posebnim naglaskom na odnos dio – cjelina u ljudskom tijelu, te smo zaključili da kognitivna segmentacija ljudskog tijela također nije univerzalna, već je pod utjecajem lingvističke i kulturne konvencije. Na predavanjima smo se se bavili i rodbinskim odnosima, koji se često podudaraju s kulturnim praksama i društvenom organizacijom, a to ovu domenu čini jednom od ključnih segmenata za razumijevanje odnosa između jezika, značenja i kulture. Vizualna perceptabilnost boja jedna je od važnih tema kojima se semantička tipologija aktivno bavi na sve većem uzorku. U proučavanju boja koristi se elicitacija kao strukturirani postupak prikupljanja jezičkih podataka izravno od izvornih govornika. I sami polaznici ovog proseminara bili su elicitirani, što je doprinijelo odličnoj dijaloškoj formi nastave. U semantičkoj se tipologiji i e-korpusi koriste kao vrijedan izvor stvarnih podataka koji omogućuju empirijsko, kvantitativno i kvalitativno proučavanje značenja u različitim jezicima te smo posljednje predavanje proveli u otkrivanju vrijednih e-korpusa i alata za obradu hrvatskoga jezika. Učesnici ovog proseminara otišli su s mnoštvom spoznaja o univerzalnosti i partikularnosti ljudskih jezika. Sam boravak na nastavi sagradio je jake mostove među njenim polaznicima te je nada da će nas novi seminar ponovo okupiti u Dubrovniku.

Magda Baer, Poljska

Već treći put imam čast i zadovoljstvo sudjelovati u seminaru za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole organiziranom u Dubrovniku. Prvi put bila sam ovdje 2007. kao studentica treće godine kroatistike u Poznanju, u Poljskoj, a sada sam zaposlena na poznanjskoj slavistici kao lingvistica. Mislim da sam se, zahvaljujući seminaru, uvjerila da je kroatistika bitna u mom životu, da rad sa studentima kroatistike može biti moj posao. Svaki put ovdje omogućivao mi je razvoj i upoznavaje s važnim temama za suvremenu hrvatsku književnost, kuluturu i jezik. Svi proseminari koje su organizatori ponudili činili su se vrlo zanimljivima. Nažalost moglo se odabrati samo neke od njih. Najprivlačniji mi je bio izborni proseminar Hrvatski i poljski danas: jezikoslovni fragmenti, koji je vodio prof. Miroslav Hrdlička. Bio je to vrlo zanimljiv pregled jezikoslovnih pojava i problema u hrvatskom i poljskom jeziku. Polaznici su se mogli upoznati s evidencijalnošću (dokaznost), ograđivanjem, neodređenošću s lingvističkog gledišta te sa Zakonom o hrvatskom jeziku. Polaznici proseminara pridonijeli su temi svojim jezičnim znanjem u vezi s istaknutim pojavama uspoređujući ih s onima u svojim materinskim jezicima: francuskom, ukrajinskom, finskom, makedonskom, poljskom te bošnjačkom.

Zahvaljujući Zagrebačkoj slavističkoj školi stekli smo iskustvo koje nikad ne bismo mogli doživjeti jer je velika stvar okupiti na jednom mjestu studente i znanstvenike iz tako velikog broja zemalja koji govore različite jezike i hrvatski. Na navedenom proseminaru bilo je to posebno bitno jer nisu sve prikazane pojave prisutne u svim jezicima, dakle osim teorije i uporabe u hrvatskom, mogli smo čuti primjere iz drugih jezika te druge načine na koje se može izražavati dokaznost, ograđivanje ili neodređenost. Za nas, strane slaviste, bilo je također vrlo važno da smo se upoznali sa Zakonom o hrvatskom jeziku.

Hvala na pozivu i nadam se sljedećim susretima.

Martin Stefanov, Bugarska

Zovem se Martin Stefanov i više od šesnaest godina bavim se predavanjem i proučavanjem dijakronije i sinkronije hrvatskoga jezika na široj slavenskoj pozadini. Iznimno sam sretan što sam imao priliku drugi put pohađati seminar u Dubrovniku. 53. hrvatski seminar za strane slaviste, kao i 38., ostat će u mom sjećanju po upoznavanju i povezivanju s novim kolegama kao i po veoma inspirativnim diskusijama u predivnome ozračju jedinstvenoga Dubrovnika.

Obvezni jezikoslovni proseminar Mnoga lica povratnosti: hrvatsko-poljska kontrastivna perspektiva pruža izvrstan uvid u kategoriju povratnosti u hrvatskome i poljskome jeziku, ujedno otvarajući analizu i diskusiju prema materinskim jezicima polaznika iz drugih zemalja. Proseminar otkriva sve slojeve kompleksne kategorije povratnosti koja se nalazi na sjecištu morfologije, leksičke semantike, sintakse te pragmatike. Njegova koncepcija dragocjena je i time što ostavlja prostora za različite pristupe toj kompliciranoj temi, a ujedno i veoma poticajnim i produktivnim raspravama.

Ivan Temelkovski, Sjeverna Makedonija

Ja sam Ivan Temelkovski, doktorand na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta Sveti Ćiril i Metod u Skopju, Makedonija. Kako bih proširio svoje jezične i kulturne horizonte, svakog semestra biram predmet iz hrvatskog jezika. Tijekom ljetnog semestra 2025. godine boravio sam na Sveučilištu u Zagrebu, gdje sam realizirao dio svog istraživanja za doktorat, a tijekom ljeta 2025. godine sudjelovao sam na ljetnom seminaru u Dubrovniku. Seminar je vodila profesorica Daniela Katunar, a tema su bili meteorološki izrazi u kontekstu lokalnih identiteta. Ovaj seminar omogućio mi je dublje razumijevanje kako meteorološki fenomeni i izrazi mogu biti povezani s kulturnim identitetima i vjerovanjima lokalnih zajednica. Kroz analizu specifičnih izraza i njihovih značenja, istraživali smo kako meteorologija oblikuje svakodnevni život i zajedničke kulturne prakse. Na seminaru smo također diskutirali o tome kako se meteorološki pojmovi često koriste kao metafore u svakodnevnom govoru.

Zanimljiv pristup nastavi bio je upravo kroz vježbe. Primjerice, jedna vježba koju smo radili tijekom seminara pomogla nam je da kroz vizualnu analizu meteoroloških pojava bolje razumijemo jezične i kulturne razlike u opisivanju vremena, korištenjem opisa na materinskom jeziku i hrvatskom. Postalo je jasno kako isti fenomen može biti potpuno drugačije interpretiran, što ukazuje na duboku povezanost jezika, kulture i percepcije prirode. Vježba nam je poslužila kao koristan alat za istraživanje složenosti međukulturalne komunikacije i percepcije vremena. Na taj način, seminar je osigurao vrijedne spoznaje ključne za shvaćanje složene veze između prirodnih pojava i društvenih identiteta.

Smatram da je seminar bio iznimno koristan, a stečeno znanje pružilo mi je nove alate i perspektive koje ću moći primijeniti u razvoju svojih vještina te dubljem razumijevanju hrvatskog jezika.

Andrea Kerčoban, Rumunjska

Na obaveznom jezičnom proseminaru Poučavanje stranih i nasljednih govornika, koji je u okviru 53. seminara za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole organiziranog u Dubrovniku u periodu 17–30. 8. 2025. održala prof. Zrinka Jelaska, četiri polaznice proseminara iz različitih zemalja (Bosna i Hercegovina, Kina, Srbija, Turska), s različitim iskustvom i ciljevima, upoznale su se s mnoštvom termina kojima se razlikuju polaznici jezičnih kurseva. Polaznice su  osvijestile da se dvojezičnost  može podijeliti na horizontalnu, vertikalnu i kosu i da se uz nju vezuju različiti tipovi govornika: predački, govornik srodnih jezika, iseljenički, doseljenički, selilački, raseljenički, nasljedni, naseljenički, domorodački i urođenički. Za različite jezične biografije koriste se i različite metode poučavanja te je na nastavi, osim korisnih konkretnih, poučnih i nadasve zabavnih primjera, bilo moguće razumjeti općenito postupak podučavanja kao metodičko-pedagoškog umijeća koje mora biti savitljivo i ingeniozno. Na nastavi je pokazano kako semantičke nijanse koje se otkrivaju u kontekstu pokazuju osjetljivost i partikularnost naizgled istih ili bliskih leksema te kako se značenjska iznijansiranost može osvijestiti adekvatnim metodološkim postupcima svojevrsne elicitacije govornika. Jezične priče koje su polaznice čule na satovima ostat će u trajnoj memoriji mozga kao pripovjedačkog organa.

Književni proseminari

Tomasz Jacek Lis, Poljska

Ja sam Tomasz Jacek Lis. Doktorirao sam na Sveučilištu Mikołaja Kopernika u Toruńu (Poljska) 2018. Nakon toga sam radio kao poslijedoktorand na Jagiellonskom sveučilištu u Krakovu. Od 2024. zaposlen sam na Odsjeku za povijest Sveučilišta Kazimierz Wielki u Bydgoszczu, gdje predajem povijest XIX. stoljeća. Više sam puta sudjelovao na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj te sam zahvaljujući akademskoj razmjeni održavao nastavu na hrvatskim sveučilištima. 2025. boravio sam na stručnom usavršavanju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U svome istraživačkom radu posebno se bavim odnosima Poljaka i južnih Slavena u XIX. stoljeću.

Proseminar Pučka književnost: kulturni dodiri i transformacije bio je vrijedna prilika za upoznavanje s hrvatskom pučkom književnošću. Imali smo mogućnost čitati i analizirati djela klasičnih autora toga žanra poput Andrije Kačića Miošića, ali i suvremenih pisaca, primjerice Želimira Perišića. Pučka književnost, unatoč tomu što je bila i ostala izrazito popularna u društvu, do danas je relativno malo istražena. Upravo mi je ovaj seminar, kao povjesničaru društvenog i kulturnog života, omogućio drukčiji pogled na tu vrstu književnosti – književnost koja je bliža svakodnevici običnoga čovjeka nego mnoge druge književne forme.

Yuehan Peng, Kina

Pohađala sam obvezni književni proseminar Nasljedovanje stila, oslobađanje od uzora kod profesorice Gabrijele Puljić. Profesorica nas je na vrlo jasan način upoznavala s lingvostilističkim alatima te ih primjenjivala u detaljnim analizama književnih tekstova. Posebno mi se svidjelo što je kroz usporedbe različitih autora isticala njihove specifične stilove, povezujući ih s obilježjima epohe. Na taj je način otvarala širu perspektivu, pokazujući kako stilistička analiza uvijek stoji u dinamičnom odnosu s vremenom i kontekstom.

Odabrani tekstovi bili su iznimno zanimljivi, a predavanja su bila stručna i lako razumljiva. Osim toga, redovito nam je nudila dodatnu literaturu koja pruža dragocjene mogućnosti za daljnje istraživanje.

Veliko zadovoljstvo bilo je i sudjelovati u raspravama s kolegama, čiji su uvidi obogaćivali svaku nastavu. Atmosfera je bila istodobno opuštena i poticajna pa je svaki susret donosio novu energiju i motivaciju!

Budući da mi je ovo bilo prvo sudjelovanje u seminaru Zagrebačke slavističke škole, iskustvo mi je ostavilo zaista prekrasne uspomene. Hvala svim organizatorima i predavačima!