Portreti polaznika

Konverzacija II

Davide Schiavon, Italija

Zovem se Davide Schiavon i dolazim iz Italije. Studiram jezike i književnost na Sveučilištu u Padovi. Već sam na prvoj godini učenja hrvatskoga jezika sudjelovao na Seminaru Zagrebačke slavističke škole, ali tada nisam bio sposoban pratiti predavanja jer ih nisam mogao dobro razumjeti. Zbog toga sam odlučio i ove godine, poslije nekoliko godina studiranja hrvatskoga jezika, ponovno sudjelovati na Seminaru. Ovogodišnje iskustvo mi je bilo puno bolje zato što sam aktivno pratio, razumio i sudjelovao u svim predavanjima i nastavi. Jako mi se svidjelo i to što sam se zaista uživio u kulturu Dubrovnika, kao i Hrvatske. Pohađao sam lektorat Konverzacija II kod profesorice Ive Dragićević, gdje sam upoznao mnoge ljude iz različitih europskih zemalja. Družili smo se svaki dan koristeći hrvatski jezik kao lingua franca, što mi je bilo korisno za vježbanje hrvatskoga jezika. Svidjela su mi se i mjesta u koja smo išli na izlete, kao i njihova povijest jer je nisam znao pa sam i na izletima puno toga naučio. Nadam se da ću uskoro imati priliku vratiti se u Dubrovnik i u Hrvatsku uopće da bih vježbao jezik te naučio više o bogatoj hrvatskoj kulturi.

 

Anna Gál, Mađarska

Prvi put sam sudjelovala na Slavističkom seminaru u Dubrovniku, ali toplo se nadam da nije i zadnji. Imali smo izvrsne raznovrsne programe cijeli tjedan. Iako je Seminar trajao samo sedam dana, osjećam da je ovo sedmodnevno iskustvo bilo za mene najkorisnije u dosadašnjem učenju jezika i, naravno, odlično ljetovanje. Puno sam naučila, ne samo na seminarima i predavanjima nego i u svakodnevnom zajedničkom druženju. Sretna sam što sam imala priliku slušati hrvatski jezik u svakodnevnoj uporabi i naučiti brojne važne pojmove na hrvatskom, kao na primjer – koja je razlika između "svejedno" i "sve pet"... Unatoč tome što smo došli iz različitih država, jezik nas je povezao i postali smo prijatelji. Hvala profesorima i profesoricama što su nam omogućili sudjelovanje na Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku i podržali našu želju za učenjem jezika. Žao mi je što je trajalo samo sedam dana, ali sve pet!

 

Konverzacija III

Federico Scarpin, Italija

Dok smo na tvrđavi Lovrijenac, gledam more uokolo, gradske zidine, prekrasnu panoramu starog Dubrovnika, gledam ljude oko sebe i razmišljam o tome što ću napisati. A prvo što mi pada na pamet jest da sam zahvalan, i to:
- na poticajima koje sam dobio slušajući predavanja i razmjenjujući ideje, mišljenja i doživljaje s drugim polaznicima – one će me i dalje pratiti, a ja ću ih čuvati u sebi kad budem opet u Italiji;
- na mogućnosti poboljšanja svog poznavanja hrvatskog jezika i hrvatske kulture i književnosti – lektorat Konverzacija III omogućio nam je da svaki dan aktivno koristimo jezik govoreći o različitim temama i da produbimo gramatička znanja;
- na tome što sam upoznao prekrasne ljude iz cijele Europe, a svatko, baš svatko, doprinio je na neki način bilo svojim znanjem, bilo svojom pričom, bilo svojim karakterom ili svojim iskustvima poticajnom ambijentu ovoga intenzivnog tjedna punog susreta, razgovora, knjiga, kazališnih predstava, izleta u prekrasna mjesta i još puno toga. Strašno divno iskustvo.

 

Jana Šarlejová, Češka

Ove godine prvi sam put posjetila Hrvatski seminar za strane slaviste u Dubrovniku i oduševljena sam! Šteta je što nisam mogla doći i prošle godine. Tko je zamislio program, napravio je čudo! Rad u maloj grupi s lektorom bio je jako koristan: nevjerojatno koliko se može naučiti za jedan tjedan. Jedinstvena predavanja od najboljih stručnjaka posebna su priča. O izletima i o večernjem programu mogla bih napisati cijeli članak. Slušanje poezije, gledanje filma, posjet Kazalištu Marina Držića, plovidba po moru, šetnja dubrovačkim zidinama, i još mnogo više. Osim bogatog programa bilo je jako lijepo upoznati ljude iz drugih zemalja koji imaju isti interes za hrvatski jezik i istu ljubav prema njemu.

 

Giuditta Formichi, Belgija

Vrijeme provedeno u Dubrovniku bilo je ispunjeno i zanimljivo. Slavistička škola za mene je skok u drugi svijet. Uz lektorat, gdje mogu razgovarati i razmjenjivati iskustva i znanja sa studentima iz cijele Europe, pozvana predavanja uvijek otvaraju drugu perspektivu o kulturnoj i književnoj baštini te nas sve potiču na proširivanje znanja. Kulturni program omogućio nam je uvid u hrvatsku stvarnost i svakodnevicu dajući novu dimenziju dosadašnjim spoznajama. Kao tumačici i prevoditeljici, naravno, bilo mi je vrlo važno imati mogućnost svakodnevno manje ili više formalno slušati i razgovarati o različitim temama kako bi se mogla poboljšati ne samo moja jezična sposobnost nego i opće razumijevanje hrvatske kulture.

 

Kulturološko-povijesni proseminar

Cristina Beretta, Austrija

„Ozbiljno, komunisti u Rusiji ne jedu djecu. I uopće nije opasno ići u Jugoslaviju jer tamo ne bacaju Talijane u jame“ – tako sam razmišljala kao dijete osamdesetih godina u sjevernoj Italiji. Moj interes prema ‚drugoj‘ strani Europe rezultat je vrste otpora lažnim mitovima i uopće binarističkom pogledu na svijet. I dok smo u školi čitali djela talijanske, engleske, njemačke, francuske, tj. zapadne književnosti, javila se želja da upoznam i istočnu dionicu europske književnosti. Tako sam se kao studentica počela baviti slavistikom iz dvostruke pozitivne negacije.

Kritička rasprava o društvenim normama i općim mjestima u središtu je mog dosadašnjeg stručnog rada. U doktoratu na Sveučilistu u Heidelbergu istraživala sam temu nelagode povezane s heteroseksualnim erosom u ruskoj književnosti fin de sièclea, a u habilitaciji na Sveučilištu u Klagenfurtu bavila sam se kritičkom raspravom o nacionalističkim imaginarijima u suvremenoj hrvatskoj, bosanskoj i srpskoj ratnoj književnosti. Teme kao što su nacionalizam i granice, negacija Drugoga te nacizam i fašizam kao posljedica radikalnog nacionalizma trajna su preokupacija u mom znanstvenom radu. Također, u fokusu mog interesa je i visokoškolska politika, posebno u okviru Rektorske konferencije Alpe-Adria (AARC) koja promovira međunarodni dijalog i međuinstitucionalnu suradnju.

U nastavi, istraživačkom radu i u visokoškolskoj politici nastojim ukazivati na problem poricanja Drugoga, posebno na temelju roda ili nacije. Cilj takvih pokušaja jest, između ostalog, da se prevlada binaristički pogled na svijet, koji je bio i tema ovogodišnjeg 49. hrvatskog seminara za strane slaviste. Zahvaljujući višestrukom kritičkom preispitivanju izvedaba binarizma iz književne, lingvističke, kulturološke i povijesne perspektive, na predavanjima sam proširila svoje teorijsko, ali i praktičko znanje o toj temi. Na intenzivnom kulturološko-povijesnom proseminaru Kulturna povijest Dubrovnika u ranom novom vijeku stekla sam ne samo činjenično znanje o političkom, društvenom i kulturnom životu u ranonovovjekovnom Dubrovniku nego i intrigantne spoznaje o nekim binarističkim, ali i nebinarističkim aspektima društvenog života i književne djelatnosti Dubrovčana, posebno iz perspektive oblikovanja kolektivnih identiteta i rodne problematike. Bogat kulturni program, stručni izleti na divne otoke, zanimljivi razgovori s kolegicama i kolegama te studenticama i studentima iz Hrvatske i iz različitih krajeva Europe dopunili su proseminar i predavanja. Odlična organizacija Škole, neumoran, fokusiran i uvijek srdačan angažman organizacijskog tima omogućili su nezaboravan radni, inspirativan, kreativan ali i zabavan tjedan u Dubrovniku. Grazie infinite.

 

Aleksandra Wojtaszek, Poljska

Zagrebačka slavistička škola jedan je od kamena temeljaca moje kroatističke obuke. Prvi sam put došla u Dubrovnik 2012. kao studentica druge godine kroatistike na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu, 2016. godine kao doktorandica, ove godine sa svježom diplomom doktorice hrvatske književnosti. Na školi sam brzinski učila jezik, upoznavala književnost, slušala o povijesti, kulturi i jeziku. Tu sam imala priliku uživo upoznati najbolje stručnjake i vrhunske umjetnike, ali i uživati u sjajnoj atmosferi. Nisam ni sanjala prije deset godina da će mi mnogi od polaznika i predavača škole postati bliski ne samo u znanstvenom nego i u osobnom smislu. Svaka čast ovogodišnjoj upravi škole što je uspjela da u skraćenom trajanju i u nepovoljnim epidemiološkim uvjetima sastavi tako bogat i raznovrstan program. Hvala i profesorici Ivani Brković što je mene, inače fokusiranu na suvremenu književnost, uvela u čarobni svijet davnog dubrovačkog stvaralaštva.

 

Lingvistički proseminar

Martin Schou Madsen, Danska

Bila mi je čast i zadovoljstvo sudjelovati na 49. seminaru za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole i uvelike sam zahvalan što mi je pružena mogućnost da budem njegov sudionik.

Skidam kapu organizatoricama, predavačicama, predavačima, lektoricama i lektorima koji su, po mojem sudu, uspjeli osmisliti i sprovesti izvrstan i savršen program, pri čemu su dovodili prave ljude očito željne da (s) nama polaznicama i polaznicima dijele svoje znanje i tumačenja zbivanja, pojavnosti, struja i događanja (povijesnih i aktualnih) u kulturi, jezikoslovlju i književnosti u Hrvata.

A pritom su nas i odvodili na zanimljiva povijesna mjesta i upućivali u hrvatsko kulturno stvaralaštvo putem dramskih predstava, književne večeri, filmske projekcije i umjetničke izložbe.

Također su uspjeli zaista obiman sadržaj uokviriti ljubaznim, otvorenim i općenito tolerantnim ozračjem koje je, vjerujem, potaklo i poticalo polaznice i polaznike na aktivno sudjelovanje i time pridonosilo našem učenju koje, pored mnogih lijepih nusprodukata, ujedno predstavlja primarnu kvalitetu Seminar,a kao i primarni cilj našega dolaska i boravka na našoj dragoj Školici.

Tema ovogodišnjeg seminara Binarnosti i suprotnosti u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi te problematizacija i praktično primjenjivanje tih pojmova na predavanjima, odnosno na proseminaru podupirala je na djelotvoran i plodotvoran način moje kontinuirano ulaženje u srž onoga što čini hrvatsku kulturu, jezik i književnost.

 

Joanna Dobosiewicz, Poljska

Zagrebačka slavistička škola, kao i Dubrovnik, nikad ne razočara. Seminar je jedinstveno iskustvo, poseban način da njegovi polaznici upoznaju hrvatsku kulturu, jezik i odlične znanstvenike.

Dani provedeni na školi bili su vrlo intenzivni, program je bio koncipiran na način da iskoristimo svaki sat u Dubrovniku da učimo, doživljavamo, upoznajemo i ostanemo impresionirani.

Bilo je tu odličnih predavanja o hrvatskoj književnosti, lingvistici i kulturi nakon kojih smo često dugo i strastveno raspravljali. Prošetali smo gradom u pratnji iskusnih vodiča, vidjeli smo obližnje otoke, divili smo se Gradu s mora te s njegovih zidinama.

Za mene je posebna večer bila u Kazalištu Marina Držića – večernja atmosfera na Stradunu, a onda mogućnost uživanja u predstavi.

Jako sam zahvalna voditeljicama i organizatorima na pozivu i mogućnosti sudjelovanja u Seminaru, na druženju s posebnim ljudima, na novim inspiracijama i uspomenama koje ostaju zauvijek.

 

Književni proseminar

Ewa Wróblewska-Trochimiuk, Poljska

Dolazim s Instituta za slavistiku Poljske akademije znanosti, gdje radim kao poslijedoktorandica. Bavim se vizualnom kulturom i poviješću ideja na južnoslavenskom području.

Pohađajući Zagrebačku slavističku školu došla sam u priliku da usavršavam poznavanje hrvatske kulture. Ciklus predavanja, zajedno s književnim proseminarom koji sam pohađala, pružio mi je uvid u moguće načine tumačenja pitanja binarnosti i opreka u hrvatskoj kulturi. Zajedničko čitanje književnih tekstova te inspirativne rasprave sveučilišnih profesora iz cijelog svijeta obogatile su me za nove teorije i perspektive kroz koje se može čitati hrvatska baština.

Osim toga Škola je najbolje mjesto za uspostavljanje vrijednih akademskih kontakata u lijepoj i opuštenoj atmosferi. Voditeljice i voditelji potrudile/i su se da sve bude na najvišem nivou od početka do kraja. Popratni kulturni program savršeno je nadopunjavao glavnu temu ovogodišnjeg seminara i pokazivao kako teorija pokreće praksu (i obratno). Ove godine najviše mi se svidjela književna večer koja je pokazala snagu žena i njihov utjecaj na kulturni život u Hrvatskoj.

Boravak u Dubrovniku, sudjelovanje u školi i druženje sa znanstvenom i kulturnom elitom Hrvatske doživljavam kao svojevrsnu privilegiju.

 

Stilistički proseminar

Vjekoslav Blazsetin, Mađarska

Ja sam Vjeko(slav) i ove (kovidske) godine treći sam put sudjelovao na Zagrebačkoj slavističkoj školi. Moguće je da sljedeće rečenice polako postaju opće mjesto, ali svakako bih najprije želio naglasiti vještinu organizacije, koja je uvijek bila na visokom nivou, no u ovakvoj pandemijskoj situaciji ponovno se istaknula i pokazala kako se odgovorno i istodobno opušteno može organizirati ljetna škola. Svaka čast! Dolazim iz Pečuha, Mađarske, kao djelatnik Sveučilišta u Pečuhu i uvijek mi je lijepo i posebno zadovoljstvo slušati predavanja svojih profesora sa zagrebačke Kroatistike i drugih odsjeka. Predavanja su bila izvrsna, proseminar o grafostilistici, koji je držao Nikola Košćak, zanimljiv i pun diskusija i razgovora.

Zagrebačka slavistička škola mjesto je na kojem se jednom godišnje nađu kroatisti iz svih zemalja, gdje se nalaze ljudi istih interesa, postavljaju temelji suradnja, sklapaju nova prijateljstva, proširuju vidici, šeta zidinama, pije voda iz Velike Onofrijeve česme, kupuje pivo u Konzumu kojemu Gundulić pokazuje, da prostite, stražnjicu itd. Očito je, ali da istaknem, škola je organizirana u Gradu, a o tome samo ovoliko: Dubrovnik je Dubrovnik.

Još jednom hvala svim profesoricama i profesorima, zahvaljujem na mogućnosti sudjelovanja i nadam se novom susretu!