Književna večer s Kristianom Novakom
Na književnoj večeri 52. seminara Zagrebačke slavističke škole sudjelovao je Kristian Novak, hrvatski književnik i jezikoslovac te profesor na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Tijekom diplomskoga i poslijediplomskog studija bio je kategorizirani vrhunski sportaš Hrvatskoga olimpijskog odbora, standardni reprezentativac Republike Hrvatske u karateu te osvajač brojnih svjetskih i europskih medalja u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji. Razgovor je moderirala Ines Carović, profesorica na Odsjeku za fonetiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Kristian Novak svoj je književni put započeo tijekom srednje škole. Mladenačka mu je poezija objavljena u Antologiji međimurske mlade lirike (2011). Od 2005. do 2023. objavio je četiri romana: Obješeni, Črna mati zemla, Ciganin, ali najljepši te Slučaj vlastite pogibelji. Tri su posljednja romana prevedena na više stranih jezika te adaptirana u kazališne predstave (Zagrebačko kazalište mladih, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, koprodukcija Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu i Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci). Novak je dvostruki dobitnik cijenjene Nagrade tportala za najbolji hrvatski roman, književnih Nagrada Ksaver Šandor Gjalski i Fran Galović te Nagrade Vladimir Nazor.
Neki od postupaka karakterističnih za romane Kristiana Novaka jesu citatno referiranje, autoreferencijalni elementi, autobiografski koncipirani pripovjedač te miješanje fikcije i fakcije. Inventivnost njegova stvaralaštva očituje se i u korištenju raznovrsnih jezičnih sustava (kajkavski međimurski dijalekt, romski bajaški jezik, arapski jezik).
U prekrasnome ljetnom ambijentu atrija Poslijediplomskoga središta Dubrovnik polaznici i profesori čitali su odabrane ulomke iz Novakovih četiriju romana, koji su poslužili kao svojevrsni uvodi u teme o kojima je književnik govorio, predstavljajući različite dimenzije njegove osobnosti. Novak je na samome početku istaknuo kako je oduvijek imao intrinzičnu potrebu za pisanjem priča, ističući da put do priče koju želi ispripovijedati uvijek sadrži više inačica teksta koje neumorno dorađuje.
Tijekom razgovora dotaknuo se sportske karijere i, neizostavno, Međimurja, prostora značajnog za oblikovanje Kristiana Novaka kao osobe i pisca. Međimurje je na kartu hrvatske i svjetske književnosti upisao romanom Črna mati zemla, dok je kajkavski međimurski dijalekt u obliku dijaloga utkan u tekstove navedenoga djela i romana Ciganin, ali najljepši. Istaknuvši da je roman Črna mati zemla nastao u procesu pisanja dnevnika koji je sve više zadirao u prošlost i ulazio u fikcionalizaciju, Novak je ustvrdio kako pri odabiru tematike o kojoj će pisati polazi od pitanja i problema koji su mu bliski, odnosno od kompulzivnih misli i osjećaja s kojima se mora suočiti, a to čini stavljajući ih na papir. Tako je poticaj za pisanje Ciganina pronašao u svojoj okolini, koju karakteriziraju izuzetno kompleksni odnosi između hrvatskoga i romskog stanovništva. Osvrnuvši se na spomenuti roman naglasio je slojevitost prikaza te odmak od crno-bijele slike kao karakteristike kojima teži u prikazivanju različitih složenih društvenih odnosa.
Novak je progovorio i o svojoj istraživačkoj žeđi, koja je neutaživa ne samo u okviru njegova znanstvenog rada nego i pri pisanju književnih djela. Naglasio je da je istraživanje bitna komponenta procesa pisanja, koja se osobito ističe u njegovu najrecentnijem romanu naslovljenom Slučaj vlastite pogibelji. Istraživanjem se poglavito bavi u trenucima kada priča ne ide željenim tijekom te mu je potrebno više koordinata za razumijevanje svijeta kojim se kreću likovi književnog teksta. Istaknuo je kako su između ostalih njegovi važni uzori žanrovski te da se oni tijekom procesa pisanja najviše očituju u rješavanju trenutaka značajnih za priču, koji, dobro izvedeni, vode do njezina vrhunca.
Novak nije propustio priliku za obraćanje možebitnim mladim autorima u publici. Savjetovao im je konstantan rad na tekstu te ih uputio na književne tekstove koje vole čitati, ističući da su upravo oni smjerokaz tomu kako bi trebali pisati. Zaključujući ugodan razgovor u kojem su uživali svi prisutni, Kristian Novak otkrio je da će nakon kazališnih adaptacija njegova posljednja tri romana doživjeti i ekranizaciju u okviru filmskih i televizijskih rješenja. Nakraju je istaknuo da mu je želja napisati novelu te da već skicira važne elemente i različite likove za svoju novu knjigu.
Iva Orepić
(NR)
