Posjet franjevačkome samostanu, Lovrjencu i projekcija hrvatskih kozerijskih filmova
Polaznici su u okviru kulturnoga programa 52. seminara u četvrtak posjetili franjevački samostan. Razgledavanje ovoga sakralnog objekata započelo je šetnjom kompleksom franjevačkoga samostana, izgrađena još u 14. stoljeću. Nakon uvodne riječi fra Josipa Sopte, gvardijana samostana, polaznici su obišli samostanski klaustar koji se odlikuje značajkama kasne romanike i gotike, a potom je uslijedio posjet muzejskoj zbirci te ljekarni male braće, koja se smatra jednom od najstarijih u Europi. Impresivna muzejska zbirka sadrži slike, relikvijare, liturgijske predmete, tradicionalan nakit, rukopise i knjige. Samostanska knjižnica, koja sadrži dragocjenu građu starije hrvatske književnosti, posebno dubrovačke, fascinirala je polaznike. Osim što se u knjižnici čuva čak 216 inkunabula, važno je istaknuti da se u njoj nalazi i jedan od dvaju sačuvanih primjeraka Marulićeve Judite. Knjižnica također ima svoj glazbeni i muzejski dio, koji sadrže djela starih hrvatskih skladatelja te slike starih majstora. Knjižnični rukopisni fond sastoji se od 3000 rukopisa, dok glazbeni arhiv, uz sva djela dubrovačkoga skladatelja Luke Sorkočevića, čuva i niz drugih djela te materijala različitih svjetskih skladatelja.
Nakon razgledavanja franjevačke knjižnice polaznici su se uputili prema tvrđavi Lovrjenac, poznatoj po svojoj ljepoti i jedinstvenom pogledu na Grad i pučinu, koji se pruža s njezine visine. S obzirom na to da je tijekom prošlosti čuvala Grad od napada s mora, poznata je i kao simbol otpornosti Dubrovačke Republike. Polaznici su prilikom šetnje monumentalnom tvrđavom, koja se nalazi izvan samoga kompleksa zidina, iznad ulaznih vrata vidjeli uklesanu jednu od najslavnijih rečenica vezanih uz dubrovačku povijest. Non bene pro toto libertas venditur auro ('Sloboda se ne prodaje ni za sve zlato svijeta'). Saznali su i da je Lovrjenac u novije vrijeme svjetski prepoznatljiv kao pozornica na kojoj se redovito održavaju neke od predstava programa Dubrovačkih ljetnih igara. Nakon obilaska tvrđave uslijedilo je čitanje koje je preobrazilo Lovrjenac u pozornicu i za naše polaznike. Naime sudionici ovogodišnjeg Seminara na Lovrjencu su čitali odabrane pjesme Augusta Šenoe, Tina Ujevića, Marina Držića, Luka Paljetka i drugih istaknutih pjesnika.
Nakon obilaska polaznike je s hrvatskim kozerijskim filmovima upoznao Juraj Kukoč, poznati filmski arhivist u Hrvatskoj kinoteci. Kozerijski je film hibridna vrsta filma u kojemu se ozbiljnim društvenim temama prilazi na zabavan, ležeran i duhovit način, koji izvire iz duhovita naratorova govora i konstruiranih često fikcijskih scena. Većinom je riječ o namjenskim filmovima s temama poput turizma, prirode i prometnih pravila, ali postoje i brojni nenamjenski kozerijski filmovi. Razdoblje procvata kozerijskih filmova u hrvatskoj i jugoslavenskoj kinematografiji trajalo je od kraja 1950-ih do polovice 1960-ih. Pod utjecajem modernizma 1960-ih razvio se i autorski kozerijski film. Odumiranje kozerijskih filmova, naglašava Kukoč, dogodilo se zbog dominacije direktnoga filma i filma istine, dokumentarnih vrsta te zbog pojave televizije koja je preuzela kozerijski pristup. Nakon uvodnoga predavanja projicirani su kratkometražni filmovi Pod ljetnim suncem, Balada o pijetlu, Moj stan, Vodič kroz Trst, Jedan dan u Rijeci, Turistički skerco.
Zagrebačka slavistička škola zahvaljuje Hrvatskoj kinoteci na ustupanju i obradi filmske građe.
Anamarija Mrkonjić i Iva Orepić
(GŠ)
