Posjet dominikanskome samostanu
Polaznici 52. hrvatskog seminara za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole u utorak su u okviru kulturnoga programa posjetili dubrovački dominikanski samostan. Ondje ih je dočekao Stjepan Krasić, teolog i povjesničar te član dominikanske redovničke zajednice u Dubrovniku. Nakon što je uvodno pozdravio sve sudionike ovogodišnjeg Seminara te izrazio radost zbog njihova posjeta dominikanskome samostanu, istaknuo je da će se sljedeće godine obilježiti 800 godina od njegova osnutka te je naglasio kako je upravo dominikanski samostan stoljećima bio središte vjere, kulture, znanosti i umjetnosti u gradu Dubrovniku. Iz bogate povijesti dominikanskoga reda u Gradu izdvojio je neke od ključnih odrednica – uz 1225. godinu, koja označuje osnutak najdugovječnijeg samostana u Dubrovniku, naglasio je da je 1315. sagrađena crkva te da su poslije, tijekom 15. i 16. stoljeća, dograđeni gornji kato, biblioteka te javna ljekarna. Pater Krasić istaknuo je kako hrvatski humanizam svoje korijene vuče upravo iz dubrovačkoga dominikanskog samostana, imajući u vidu snažne kulturno-povijesne veze koje su spajale Grad, dominikanski red i žarišta humanizma u susjednoj Italiji. Jedan je od najznačajnijih trenutaka iz bogate tradicije dominikanskog reda u Dubrovniku osnutak javne knjižnice, čija je gradnja započela 1463. Knjižnica je odlukom vlasti Dubrovačke Republike 1501. postala trećom javnom knjižnicom u Europi te prvom takvom izvan Italije. Spomenutu je odluku pater Stjepan pročitao, potičući sve prisutne da je pokušaju zapamtiti i uočiti njezinu vrijednost. Naime knjižnica je bila namijenjena "na čast Božju, na ukras samostana, uslugu kako svih naših građana, tako i stranaca koji dolaze u naš grad". Pater Krasić potom je naglasio kako bi kao početak novoga vijeka valjalo uzimati upravo pojavu javnih knjižnica, koje su omogućile da knjiga i znanje budu dostupni svim ljudima, što je dovelo do drukčijega shvaćanja čovjeka i života.
Obilazak samostana, koji se može pohvaliti i najvišim zvonikom u Gradu, nastavljen je šetnjom kroz samostansku muzejsku zbirku, gdje su polaznici razgledavali slike, liturgijske predmete, tradicionalan nakit, rukopise te knjige. Posjet, koji je nesumnjivo poslužio i kao uvertira nadolazećemu predavanju patera Krasića, završio je obilaskom impresivne samostanske knjižnice. U knjižnici se danas čuva 239 inkunabula, stotinjak srednjovjekovnih rukopisa te brojna dragocjena starija izdanja.
Iva Orepić
(IG)
