Metafora i osjećaji u internetskom diskursu
Dio svog istraživanja o međudjelovanju konceptualne metafore i internetskog diskursa u tvorbi emocionalnih stilova polaznicima je predstavio profesor Mateusz-Milan Stanojević.
Mateusz-Milan Stanojević docent je na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kognitivna lingvistika šire je područje njegova zanimanja, a uža specijalnost mu je kognitivna gramatika engleskog i slavenskih jezika te konceptualna metafora. Objavio je 50-ak znanstvenih i stručnih radova i sudionik je mnogih projekata. Trenutačno sudjeluje na projektu Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture. Autor je dviju znanstvenih monografija, urednik jedne znanstvene monografije te suurednik pet zbornika.
Predavač na samom početku upozorava na to da konceptualna metafora u diskursu mijenja, metaforički rečeno, svoje ponašanje te ju stoga treba promatrati prije svega kao diskursni fenomen. S obzirom na tu spoznaju cilj je predavanja bio dokazati kako je metafora u internetskom diskursu način stvaranja emocionalnog stila koji služi povezivanju trenutačne zajednice zbog iste evaluacije svijeta. Također jedan od ciljeva bio je uvidjeti vezu načina stvaranja emocionalne zajednice i vrste metafore s vrstom platforme u okviru koje djeluju.
Navedene teze predavač je iznio zahvaljujući zasadima emocionalnog obrata koji je inaugurirao bavljenje osjećajima u humanistici kao jednakopravno polje istraživanja. Može se reći da su naznake obrata vidljive već u Jakobsona koji 1960. svijetu predstavlja svoju tezu o jezičnim funkcijama među kojima je i emotivna funkcija jezika. Uz njega valja spomenuti i Hallidayevu studiju o međuljudskoj funkciji jezika te Rosenweinov koncept zajednice osjećaja na koje se predavač poziva. Istaknut je u tom kontekstu i pojam emocionalnog stila koji se naslanja na Gammerlova zapažanja. Emocionalni stilovi definirali bi se kao diskursni obrasci i utjelovljene prakse za iskazivanje emocija koji pretpostavljaju strukturiranje zajedničkih scenarija.
Postavlja se dakle pitanje: kako se metafora koristi u iskazivanju emocija? Stanojević polazi od Steenove trodimenzionalne teorije metafore koja istu smješta u domenu jezika, spoznaje i komunikacije, odnosno diskursa. Predavanje se fokusira na potonje te razrađuje metaforu kao način evaluacije i izgradnje identiteta.
Spomenuta dva aspekta mogu se prepoznati i u internetskom diskursu. Predavač pozornost skreće na citate, proradu emocija i metaforičku igru kao poprišta djelovanja metafore u tom diskurzivnom polju. Navedene se pojave analiziraju na trima studijama slučaja.
Prva studija slučaja tiče se upravo metafore i citatnosti što se ilustrira primjerom satiričke facebook-stranice Ćaća se vrača. Satira proizlazi iz inkongruentnosti predodžbe Ćaće kakva se javlja u komentarima/memovima i stvarnog djelovanja „glavnog junaka“. Svaki novi komentar pritom citiranjem rekontekstualizira elemente objave, što često rezultira integracijom dviju domena značenja. Prijenos značenja jest ono što omogućuje oblikovanje evaluacije.
Druga studija slučaja ima za cilj istaknuti važnost metafore u proradi negativnih emocija. Predavač to čini na primjerima komentara u novinskim člancima. Komentari kao polujavni diskurs potencijalno su otvoreni za sve, odnosno zbog različitosti vijesti ne postoji jedinstveni zadani emocionalni stil. Na primjeru članka pod nazivom „Milanović napada Linića“ predavač pokazuje kako komentar funkcionira kao citat koji rekontekstualizacijom ključnih riječi stvara novu „metaforičku“ stvarnost. Drugim riječima konstruira se zajednički emocionalni stil, a njegova je svrha prorada emocija i svojevrsna simbolička kontrola nad stvarnošću.
U internetskom je diskursu moguće pronaći i pregršt primjera metaforičke igre. Predavač ističe forum.hr unutar kojeg se pod različitim temama elementi postojeće komunikacije integriraju bez evaluacije. Ipak paralelno s integracijom oblikuje se zajednički emocionalni stil, a time i učvršćuje trenutačna zajednica.
Zaključno treba reći kako je diskursna metafora jedan od načina na koji se izgrađuje zajednički emocionalni scenarij u granicama kojeg se razvija jedinstven emocionalan stil, a katkad i zajednička evaluacija. Uz spoznajnu vrijednost koju metafora nepobitno ima, gledajući je iz perspektive emocionalnog obrata, razotkriva se i njezina afektivna vrijednost.
