Lovrijenac: priča o slobodi
U okviru drugoga radnog tjedna, a prema rasporedu kulturnoga programa 45. hrvatskoga seminara za strane slaviste, polaznici su nastavili obilaziti dubrovačke znamenitosti uz stručno vodstvo. U srijedu 31. kolovoza posjetili su simbol moći Dubrovačke Republike – utvrdu Lovrijenac – i poslušali prigodno predavanje o njezinu postanku i važnosti.
Ta jedinstvena arhitektonska cjelina, s koje se pruža nevjerojatan pogled na grad, podignuta je na teško pristupačnoj hridi, 37 metara nad morem. Izgrađena je kako bi Grad zaštitila sa zapadne morske strane, ponajprije od mletačkoga brodovlja. Prema legendi koju dubrovački autori navode u starijim knjigama podignuta je u 11. stoljeću i dovodi se u vezu s mletačkim pokušajem napada na Grad.
Prvi autentični povijesni podaci o Lovrijencu potječu s početka 14. stoljeća, a nalazimo ih u arhivskome dokumentu o izboru kaštelana, odnosno zapovjednika, dok je konačni izgled utvrda dobila u 15. stoljeću. Lovrijenac je ime dobio po crkvici Sv. Lovre koja je srušena u 16. stoljeću. Debljina zidina također je strateški osmišljena: prema moru mjestimice doseže i dvanaest metara, dok prema Gradu ne premašuje dva metra. Zapovjednik tvrđave, tzv. kaštelan, birao se iz redova vlastele, a mijenjao se svaki mjesec. U okviru tvrđave, izgrađene od lokalnoga kamena (tzv. bijeli hercegovački kamen), nalazi se renesansno četverokutno dvorište iz 14. ili 15. stoljeća s trima velikim terasama i cisternom iz 16. stoljeća. Polaznike je posebno oduševila najšira terasa, okrenuta prema moru, čija je dubina već ispod same tvrđave od osamdeset do sto metara, a malo dalje i više stotina metara. Tvrđava je bila naoružana topovima i posebnim velikim topom – "Gušterom", remek-djelom domaćega ljevača topova Ivana Krstitelja Rabljanina. Tijekom mnogih stoljeća ta je tvrđava često pregrađivana, a nakon pada Republike imala je različite funkcije: bila je vojarna za vrijeme austrijske okupacije, a potom ugostiteljski objekt. Motreći s Lovrijenca Dubrovnik i morsku pučinu, sudionici Seminara mogli su lakše shvatiti značenje riječi uklesanih u kamen: Sloboda se ne prodaje ni za sve zlato svijeta.
Polaznici su upoznali i noviju povijest tvrđave Lovrijenac, a njezin je obilazak završen podno kipa Sv. Vlaha, u čijoj su izradi sudjelovali Jacob di Spinoza i lokalni klesar Lujo u 16. stoljeću. Drži se jednim od najljepših primjeraka kipova spomenutoga sveca. Vođeni opisom izlagača, polaznici su pokušali zamisliti prvotni izgled neposredne okolice tvrđave, kada su ondje postojali jarak i drveni most. Stabla koja okružuju tvrđavu s kopnene strane posadili su sudionici Svjetskoga kongresa književnika održanoga 1933. godine. Danas je Lovrijenac i svjetski poznata pozornica, osobito proslavljena izvedbama tragedije Hamlet, kako engleskih tako i hrvatskih redatelja. Na ovogodišnjim pak Dubrovačkim ljetnim igrama premijerno je izveden Othello Williama Shakespearea, dramska predstava u režiji Ivice Boban s Draganom Despotom, Rakanom Rushaidatom i Anjom Đurinović u glavnim ulogama.
