Potrošačko tijelo
Druga predavačica bloka prigodno nazvanoga socijalističkom subotom dolazi sa Sveučilišta u Teksasu (Austin, SAD). Mary Neuburger predavanje je naslovila The Consuming Body: Narratives on Food, Drink, and Tobacco in Socialist Bulgaria, a u središtu je njezina interesa potrošačka, konzumeristička, materijalna kultura u socijalističkoj Bugarskoj.
Mary Neuburger redovita je profesorica na Teksaškome sveučilištu, a usto i voditeljica Centra za ruske, istočnoeuropske i euroazijske studije (CREEES) te pročelnica Odsjeka za slavistiku i euroazijske studije na matičnome sveučilištu. Autoricom je dviju značajnih monografija (The Orient Within: Muslim Minorities and the Negotiation of Nationhood in Modern Bulgaria 2004; Balkan Smoke: Tobacco and the Making of Modern Bulgaria 2012) i suurednicom zbornika Communism Unwrapped: Consumption in Cold War Eastern Europe (2012). U njima, kao i u mnogim objavljenim člancima i studijama, Mary Neuburger bugarsku povijest tumači iz perspektive ženskih studija, studija konzumerizma i etničkoga identiteta.
Primjenom komparativne metode koja uključuje stanje istraživanja i stanje „na terenu“ u ostalim zemljama Istočnoga bloka (i šire), predavačica je posebno istaknula sličnosti i razlike u poimanju tzv. potrošačkoga tijela u jugoslavenskome i bugarskome socijalizmu druge polovice 20. stoljeća. U središnjemu je dijelu izlaganja Mary Neuburger iznijela svojevrsnu sintezu istraživanja kojima se bavila posljednjih 15 godina, a rezultati kojih su objedinjeni u njezinim knjigama, autorskoj i (su)uredničkoj iz 2012. godine. U relevantnoj literaturi o konzumaciji i na njoj utemeljenoj kulturi ponašanja tijelo je prisutno implicitno, ističe predavačica, što znači da ono nije u središtu spomenutih analiza. Tomu je tako ponajprije ako se govori o ulozi tijela u konzumiranju tzv. potrošnih dobara (hrana, alkohol, duhan i sl.), tj. onih prozivoda koje tijelo konzumira i koji tijelo – procesom konzumacije – nužno transformiraju. U svezi su s istaknutim, dodaje predavačica, fenomen ovisnosti, splet političkih problema koje izaziva globalni nesrazmjer obilja i gladi, kao i odnos zapadnoga i istočnoga mentaliteta potrošnje itd. Predstavljajući načine i modele kojima je bugarski socijalizam promovirao racionalnu konzumaciju dobara, Mary Neuburger istaknula je kako oni ovise o društvenim, političkim i kulturnim promjenama tijekom druge polovice 20. stoljeća. Primjerice, umjerena konzumacija potrošnih dobara povezivala se s produktivnošću radnika, rabila se u kontroli ratne mobilizacije, a u poslijeratnome vremenu na zanimljiv je način iskorištena u popularizaciji turizma kojom elitistički fenomen odlaska na plažu postaje dostupan svima. Potrošačke prakse socijalističke Bugarske mijenjale su se kroz vrijeme, ali su uvijek za cilj imale isticanje uspješnoga državnog aparata koji svima jamči život u dobru i obilju. Sukladno tomu, raspad konzumerističke utopije u posljednjim desetljećima 20. stoljeća ujedno se može smatrati metaforom raspada sustava, ističe naša predavačica. U završnici je otvoreno pitanje o ulozi žene (rodno pitanje) u sustavskome, državnome konstruiranju napretka kroz svakodnevnu potrošačku praksu. S jedne se strane žene percipiraju kao agenti konzumacije, a s druge strane kao one koje upravljaju tijelom u racionalnoj potrošnji, što se proširuje na tijela muškaraca/partnera i djece/potomaka.
