Otpor tijelom: gostovanje umjetnika Siniše Labrovića
Središnji događaj prvoga tjedna večernjega kulturnog programa Zagrebačke slavističke škole gostovanje je konceptualnoga umjetnika Siniše Labrovića. U svečanome i ugodnome ozračju dvorane Poslijediplomskoga središta s Labrovićem je razgovarala Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica s Instituta za etnologiju i folkloristiku koja se, između ostaloga, bavi teorijom izvedbe, mita i rituala, a 2014. godine objavila je prvo cjelovito djelo o povijesti hrvatskoga performansa Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas.
Siniša Labrović vizualnim se umjetnostima počeo baviti 2000. godine, predstavivši se performansom Zavijanje ranjenika. Prvu je izložbu imao u Dubrovniku u Galeriji Otok. Kao performativni umjetnik nastupao je diljem, ali i u inozemstvu. Među njegove nagrađivane i svjetski prepoznate performanse ubrajaju se Stado.org (Flock.org) i Gloria. Sudjelovao je na 11. istanbulskome bijenalu (2009) te na 13. venecijanskome bijenalu arhitekture (2011). Usto, radovi mu se nalaze u zbirkama Galerije umjetnina u Splitu i Umjetničke galerije u Dubrovniku, koju su polaznici 45. seminara Zagrebačke slavističke škole posjetili u utorak 23. kolovoza.
Nakon što ga je Suzana Marjanić najavila kao autora prvoga edukativnog priručnika za kriminalce, prvoga Hrvata koji je izazvao ministra kulture na boks-meč te guslara epsko-ženskoga formata, Siniša Labrović okupljenoj se publici predstavio i kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti bez stalnoga zaposlenja, kao preživljavajući umjetnik, čak i performer.
Slobodnim govorničkim stilom i prirodnom duhovitošću večerašnjoj je publici priuštio „smijeha na vaganje“, a kroz smijeh progovorio o aktualnim društvenim problemima. Među svojim djelima, koja sam naziva intervencijama, akcijama i možda performansima, nekoliko ih je izdvojio. Zavijanje ranjenika jedan je od prvih radova koji je postavljen u autorovu rodnome Sinju 22. lipnja 2000, a koji problematizira odnos prema spomenicima NOB-a nakon 1990-ih te prema vlastitoj prošlosti. Kažnjavanje je rad koji je temom i formom zaokupljen nasilnim i invazivnim postupcima prema vlastitome tijelu (samobičevanje), kao i pitanjima odnosa krivnje i suosjećanja, moći i podređenosti. Stado.org (Flock.org), popularan i nagrađivan multimedijalni projekt, zamišljen je kao reality show s ovcama kao protagonistima. Iz serije radova koje naziva performativnim frazama, Labrović je izdvojio i interpretirao naslove kao što su Umjetnik jeftino prodaje svoju kožu, Perpetuum mobile, Obilježavanje, Umjetnik liže pete publici, Umjetnik pase travu. Gostovanje na Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku bilo je dobra prilika za evociranje izvedbe performansa Gloria ispred Onofrijeve česme. U njemu je tekstove iz popularnoga ženskog časopisa prepjevao u narodne junačke deseterce.
Nakon izlagačkoga dijela programa, otvorena je zanimljiva i nadahnuta rasprava s publikom. U završnoj riječi Suzana Marjanić spomenula je da Labrovićevo šimićevsko čuđenje potječe još iz djetinjstva ili, riječima našega večerašnjeg gosta:
Afinitet za umjetnost otkrio sam još u djetinjstvu, pitajući se zašto naša krava Zelenka ne izgleda kao švicarske krave i zašto se zove Zelenka kad je ustvari siva. Tu je nastao lom između bitka i bića, stvarnosti i jezika. Sve ovo poslije samo je nastavak tog izvornog čuđenja.
