Izložba: Umjetnička galerija Dubrovnik
Fakultativni program drugoga dana Škole zaključen je posjetom Umjetničkoj galeriji Dubrovnik (Muzej moderne i suvremene umjetnosti) u koju su se polaznici uputili nakon razgledavanja samostana Male braće.
Galerija je osnovana 1945. godine u zgradi Rektorata, a od 1948. nalazi se u nekadašnjoj vili Bože Banca. Palača je izgrađena u 20. stoljeću, i to u neorenesansnome stilu (trijem) i neogotičkome stilu (dvorana). Njezin prvi direktor bio je Kosta Strajnić koji 1928. na nagovor Ivana Meštrovića i Marka Murata dolazi u Dubrovnik i zapošljava se kao pomoćnik konzervatora starina u Nadleštvu za umjetnost i spomenike. Odmah radi na stvaranju likovne scene okupljanjem mladih likovnih talenata u neformalnu slikarsku školu.
Razgledavanje Galerije započelo je na terasi ukrašenoj brončanim skulpturama i okrenutoj prema moru. U zbirci skulptura nalaze se: Franjo Krišnić (Majčina igra 1965, Plesačica 1933, Dijana 1926), Nikola Njirić (Muški torzo 1959), Valerije Michieli (Talac II 1963), Robert Frangeš Mihanović (Bratstvo 1917), Ivan Lozica (Ženski akt 1938) i Vanja Radauš (Riba 1970). Osim u skulpturi sudionici seminara na terasi su uživali u pogledu na gradske zidine i otok Lokrum.
Stalni postav Galerije sastavljen je od djela najvažnijih slikara, kipara i grafičara hrvatske moderne. Dr. sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica, polaznicima je rastumačila temeljno poslanje Umjetničke galerije Dubrovnik koje počiva na prikupljanju, čuvanju, izlaganju, znanstveno-stručnoj obradi i publikaciji likovno-umjetničke građe. Iako je prvenstveno usmjerena na nacionalnu umjetnost od kraja 19. stoljeća do kraja Drugoga svjetskog rata, Galerija ne zapostavlja ni suvremenu hrvatsku i svjetsku umjetnost. Osobita je pozornost posvećena umjetnicima koji su životom i djelovanjem vezani za dubrovačko područje, a predvodi zbirka radova Vlaha Bukovca s čak 288 djela, među kojima su najpoznatiji njegovi portreti. Posjetitelji su mogli pogledati i slike Mate Celestina Medovića (serije predivnih peljeških pjezaža), Marka Murata, Marka Rašice, Ignjata Joba, Gabre Rajčevića, Ivana Ettorea, Miroslava Kraljevića, Vladimira Becića, Oskara Hermana, Milivoja Uzelca, Ive Dulčića, Antuna Masle, Đure Politike i mnogih drugih. Okupljenima oko slike Požar na otoku iz 1970. godine, dr. sc. Rozana Vojvoda govorila je o stogodišnjici rođenja Ive Dulčića (1916–1975), njegovu sakralnom slikarstvu i ljubavi prema motivima zavičaja. Obilazak stalnoga postava zaključen je konceptualnom umjetnošću 20. stoljeća – geometrijskom i organskom apstrakcijom Julija Knifera i Alberta Kinerta.
Posjetitelji su na kraju imali priliku pogledati izložbu Dubrovnik koja svojim postavom tematizira Grad. Njezini su autori akademik Tonko Maroević i mr. sc. Vesna Delić Gozze. Okuplja radove velikih umjetnika kao što su Petar Dobrović, Oton Postružnik, Đuro Pulitika, Antun Masle, Ivo Dulčić, Juraj Dobrović, Ivo Šeremet, Ivo Vojvodić, Milan Konjović, Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Mirko Rački, Edo Murtić, Peđa Milosavljević, Petar Lubarda, Gabro Rajčević, Lukša Peko, Tomislav Gusić i drugi.
