Ljetnikovac Petra Sorkočevića: priča o ljepoti
Popodnevni dio programa polaznici su, uz stručno vodstvo arhivistice Ivane Lazarević, proveli u razgledavanju ljetnikovca Petra Sorkočevića, jednog od najljepših dubrovačkih ljetnikovaca izgrađen 1521. godine na lapadskoj obali Gruškog zaljeva. Arhivistica Ivana Lazarević polaznike je provela trijemom, terasom, perivojima i lođama te im je govorila o funkcionalnosti i povezanosti ljetnikovaca s prirodom.
Ljetnikovci dubrovačke vlastele intenzivno su se gradili u 15. i 16. stoljeću, u gotičko-renesansnom stilu, s prostranim vrtovima, a najreprezentativniji među njima smješteni su u Rijeci dubrovačkoj i Gruškom zaljevu. Vlasnik ljetnikovca, Petar Junije Sorkočević, živio je od 1473. do 1535. te je bio član važne dubrovačke vlastelinske obitelji. Uz Sponzu i ljetnikovac Miha Bunića u Batahovini Petrov ljetnikovac pripada među najvažnije spomenike koji čuvaju nešto od raskošne ljepote Dubrovnika prije razornog potresa 6. travnja 1667. Kompleks ljetnikovca sastoji se od jednokatne stambene zgrade s tipičnim dubrovačkim tlocrtom (središnji salon okružuju četiri sobe o koju je oslonjena terasa s orsanom, pristaništem za čamce), vrtovi te kapelica. Na više mjesta uklesan je grb obitelji Sorkočević, a mogu se vidjeti i inicijali Petra Sorkočevića P. S. Boravak u ljetnikovcu bio je namijenjen odmoru i razonodi, ali su se ondje održavali književni razgovori, kazališne predstave i plesovi.
Polaznici su najprije razgledali renesansno prizemlje ljetnikovca, najraskošniji dio cijeloga kompleksa. U glavnoj prostoriji ljetnikovca, saloči, polaznici su vidjeli kićeni kameni namještaj, umivaonik i zidni ormar, plitki renesansni kamin, te portret Nikolice Bunića, sina dubrovačkoga pjesnika Ivana Bunića Vučića. Također su saznali da se središnja dvorana rabila kao reprezentativni prostor za svečanosti. Ljetnikovac je izuzetan po dograđenom stražnjem krilu s renesansno-gotičkom kapelicom sv. Križa i lođom. Arhivistica Ivana Lazarević zorno je ukazala na karakteristične elemente lođe, kao što su klupe, osmerokutni kameni stol, kameni lavor i bunar. Zidovi lođe ukrašeni su manirističkim freskama s alegorijskom tematikom ( Rimske žene otkupljuju slobodu od Gala, Hortenzijin govor).
Na kraju posjeta polaznici su se prepustili skladu Sorkočevićeva ladanja uživajući u šetnji stražnjim vrtom i perivojem.
