Lovrijenac: priča o slobodi
U drugom tjednu 44. seminara polaznici su poslijepodnevne sate upotpunili novim studijskim izletima. Posjetili su simbol moći Dubrovačke Republike – utvrdu Lovrijenac – i poslušali prigodno predavanje o njezinu postanku i važnosti. Ta jedinstvena arhitektonska cjelina, s koje se pruža nevjerojatan pogled na grad, podignuta je na teško pristupačnoj hridi, 37 metara nad morem.
Izgrađena je kako bi Grad zaštitila sa zapadne morske strane, ponajprije od mletačkoga brodovlja. Prema legendi koju dubrovački autori navode u starijim knjigama podignuta je u 11. stoljeću i dovodi se u vezu s mletačkim pokušajem napada na Grad. Unatoč dobro pripremljenoj strategiji Venecije, Dubrovčani su doznali za njihove namjere i podignuli zidove prema moru, dok s kopnene strane uistinu ništa nije moglo zaustaviti napad i obraniti Grad. Primijenili su dobru taktiku zastrašivanja – Mlečani su, zatečeni višemetarskim zidinama, odustali od napada i prisilno nadoknadili troškove uzaludne plovidbe.
Prvi autentični povijesni podaci o Lovrijencu potječu s početka 14. stoljeća, a nalazimo ih u arhivskom dokumentu o izboru kaštelana, odnosno zapovjednika, dok je konačni izgled utvrda dobila u 15. stoljeću. Lovrijenac je ime dobio crkvici Sv. Lovre koja je srušena u 16. stoljeću. Debljina zidina također je strateški osmišljena: prema moru mjestimice doseže i dvanaest metara, dok prema Gradu ne premašuje dva metra. Zapovjednik tvrđave, tzv. kaštelan, birao se iz redova vlastele, a mijenjao se svaki mjesec. U okviru tvrđave, izgrađene od lokalnoga kamena, nalazi se renesansno četverokutno dvorište iz 14. ili 15. stoljeća s trima velikim terasama i cisternom iz 16. stoljeća. Polaznike je posebno oduševila najšira terasa, okrenuta prema moru, čija je dubina već ispod same tvrđave od osamdeset do sto metara, a malo dalje i više stotina metara. Tvrđava je bila naoružana topovima i posebnim velikim topom – "Gušterom", remek-djelom domaćeg ljevača topova Ivana Rabljanina. Tijekom mnogih stoljeća ova tvrđava je često pregrađivana i nakon pada Republike imala je drugačije funkcije: bila je vojarna za vrijeme austrijske okupacije, a potom ugostiteljski objekt. 1907. godine tvrđava se predaje dalmatinskom drustvu Liburnia i oni žele tvrđavu pretvoriti u hotel, ali građani uspijevaju zaustaviti inicijativu. Motreći s Lovrijenca Dubrovnik i morsku pučinu, sudionici seminara mogli su lakše shvatiti značenje riječi uklesanih u kamen: Sloboda se ne prodaje ni za sve zlato svijeta.
Polaznici su upoznali i noviju povijest tvrđave Lovrijenac, a njezin je obilazak završen podno kipa Sv. Vlaha, u čijoj su izradi sudjelovali Jacob di Spinoza i lokalni klesar Lujo u 16. stoljeću. Drži se jednim od najljepših primjeraka kipova spomenutoga sveca. Vođeni opisom izlagača, polaznici su pokušali zamisliti prvotni izgled neposredne okolice tvrđave, kada su ondje postojali jarak i drveni most. Stabla koju okružuju tvrđavu s kopnene strane posadili su sudionici Svjetskog kongresa književnika održanoga 1933. godine. Danas je Lovrijenac i svjetski poznata pozornica, osobito proslavljena izvedbama Hamleta, kako engleskih tako i hrvatskih redatelja. Danas je tvrđava poznata i po fantastičnom serijalu Igri prijestolja koja se, između devet lokaliteta u okolici, snima i na Lovrijencu.
