Predstavljanje zbornika »Dimenzije značenja«
U atriju Poslijediplomskog središta predstavljen je najnoviji zbornik u izdanju Zagrebačke slavističke škole. Zbornik nosi naziv Dimenzije značenja. O zborniku su na predstavljanju govorili njegov urednik, prof. dr. sc. Branimir Belaj, prof. dr. sc. Tatjana Pišković i prof. dr. sc. Zrinka Jelaska. Valja napomenuti da se ove godine upravo zbornik Dimenzije značenja prvi put pojavljuje kao urednički zbornik posvećen jezičnim pitanjima, za razliku od prijašnjih, posvećenih književnoj problematici.
Prof. dr. sc. Tatjana Pišković predstavljanje zbornika je započela istaknuvši značaj izdavačke djelatnosti Zagrebačke slavističke škole. Detaljnije se posvetila prikazu procesa nastajanja ostvarenih projekata koji su pretežno tematizirali različite segmente hrvatskoga jezika, književnosti, teorije i kulture. Tako su tiskani zbornici radova s godišnjih seminara, u ediciji Cymelia Croatica pretisnuta su dragocjena izdanja iz hrvatske književne i jezične povijesti, a posljednjih su godina objavljene antologije suvremene hrvatske poezije, drame i proze. Zato je uslijedila potreba za zbornikom jezikoslovne tematike, a usporedno s tim pojavljuje se knjiga Branimira Belaja i Gorana Tanackovića Faletara Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga prva, Imenska sintagma i sintaksa padeža (2014). Veličinu ovoga ostvarenja prof. dr. sc. Tatjana Pišković naznačila je navodeći komentar prof. dr. sc. Ive Pranjkovića, koji je napisao da je ta knjiga najvažnije i najvrednije ostvarenje objavljeno u 2014. godini. Nadalje, budući da je zbornik smješten u tematski okvir kognitivne lingvistike i obuhvaća trinaest znanstvenih radova autora iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije i prikaz knjige, prof. dr. sc. Tatjana Pišković u njemu vidi pionirsku težinu u smislu internacionalnosti, a ne samo tematike. Zaključno je izrazila želju da upravo taj aspekt pridonese valjanosti zbornika i u međunarodnoj jezičnoj zajednici.
Riječ je preuzeo prof. dr. sc. Belaj istaknuvši da je važnost zbornika u tome što je to promocija kognitivne lingvistike unutar jezikoslovne kroatistike koja gotovo još nije zaživjela. Zato se nada da će na ovaj način pridonijeti afirmaciji kognitivne lingvistike uopće. Kako bi polaznici mogli steći dojam o karakteru zbornika, ukratko je ocrtao povijesni razvoj kognitivnolingvističkog pristupa počevši od pregleda generativnogramatičkih pretpostavki o važnosti značenja u jeziku jer se kognitivnolingvistički pristup razvio kao reakcija i kritika istog. U nastavku je prikazao odnos kognitivne lingvistike spram značenja i ponudio pregled kognitivnolingvističkih temeljnih teza i definicija, između ostaloga ponuđen je prikaz distinkcije formalnih i funkcionalnih pristupa gramatičkom opisu. Naglasio je da je u zborniku zastupljeno nekoliko ozbiljnih kognitivnolingvističkih teorijskih potpravaca, od konstrukcijskih modela, osobito kognitivne gramatike, preko teorije konceptualne integracije i konceptualne metafore i metonimije pa do analize diskursa, a i tematski je također vrlo širok.
U nastavku su se prof. dr. sc. Zrinka Jelaska i prof. dr. sc. Branimir Belaj usredotočili na strukturu zbornika te ukratko prokomentirali osnovnu koncepciju radova u njemu. Tako su radovi Marija Brdara, Ide Raffaelli, Gabrijele Buljan, Mateusza-Milana Stanojevića i Darka Matovca posvećeni pitanjima tvorbe riječi i leksičke semantike iz sinkronijske i dijakronijske perspektive; različitim morfosintaktičkim pitanjima bave se Maja Brala Vukanović i Mihaela Matešić, Eleni Bužarovska i Ljiljana Mitkovska, Barbara Kerovec, Goran Tanacković Faletar i Irena Zovko Dinković; politički diskurs zastupljen je u radovima Sanje Berberović i Nihade Delibegović Džanić te Tanje Gradečak-Erdeljić i Ivane Moritz; translatološkim se pitanjima bavi Goran Schmidt, a Ivo Pranjković napisao je prikaz knjige Branimira Belaja i Gorana Tanackovića Faletara.
Zaključno se prof. dr. sc. Zrinka Jelaska osvrnula na prikaz Gramatike Branimira Belaja i Gorana Tanackovića istaknuvši je kao vrijedno ostvarenje i nazvavši je gramatikom nade. Također je zamolila prisutnog autora prof. dr. sc. Branimira Belaja da pojasni bit i svrhu nastanka Gamatike. Prof. dr. sc. Branimir Belaj je bit knjige okarakterizirao objasnidbenom, odnosno da se usredotočuje na najvažnije probleme i njihovo objašnjenje napomenuvši da su se opredijelili za kognitivnu gramatiku jer povijesno nedostaje. Nadodao je da je u izradi druga knjiga posvećena sintaksi jednostavne rečenice, a može se očekivati i treća posvećena sintaksi složene rečenice.
Na kraju je predstavljanja prof. dr. sc. Tatjana Pišković zahvalila predstavljačima Zbornika na dragocjenoj pomoći i na suradnji sa Zagrebačkom slavističkom školom, a prisutne je pozvala na razgovor o slušanome u daljnjem neformalnom druženju.
