Hrvatska glagoljica i ćirilica (fakultativno)
Prof. dr. sc. Mateo Žagar
Lektorat je zamišljen kroz 9 sati, i održava se unutar dva tjedna svakoga radnog dana po jedan školski sat (45 minuta).
Svrha je studente slavistike, koji su s osnovama staroslavenskoga jezika i pisama zasigurno upoznati već na svojim studijima, upoznati se posebnostima s hrvatske jezične i pismovne inačice.
Tri prva seminarska sata bit će posvećena upoznavanju hrvatske glagoljice, ponajprije njezine standardne »ustavne« varijante formirane u XIII. st., s time da će se pozornost usmjeriti i na najstarije hrv. glagoljičke tekstove koji su prethodili toj standardizaciji, dakle iz XI. i XII. st. Upoznavanje s pismom podrazumijeva i upoznavanje s fonološkim osobinama hrvatske redakcije staroslavenskoga.
Kada se studenti osposobe za čitanje, uslijedit će, kroz slijedeća 3 sata, morfološka analiza tekstova iz tzv. zlatnog razdoblja hrvatskoga glagoljaštva: bit će to s jedne strane ulomci iz liturgijskih tekstova (gdje se jasno mogu izvesti usporedbe sa starijim kanonskim staroslavenskim tekstovima), a s druge ulomci i književnih tekstova (npr. iz Pariške pjesmarice). Vodit će se računa i o leksičkim posebnostima. S obzirom na posebnosti hrvatsko-staroslavenskog jezika nastojat će se polaznike uputiti u prepoznavanje karakterističnih čakavskih i kajkavskih elemenata. Jezične analize pratit će i pregled osnovnih kulturoloških događaja i interpretacija vezanih za razvoj i opstanak hrvatskoga glagoljaštva (prvi dodiri s ćirilometodskim naslijeđem, reforma u XII. st., sužavanje uporabnoga prostora, papinska dopuštenja u XIII. st., zlatno doba i hrvatski glagoljski tisak, rusificiranje glagoljskih tekstova, obnova hrvatske tradicije u XIX. st.; sve to kroz korelaciju s »konkurentnom« latinskom i hrvatskolatiničkom tradicijom).
Posljednja tri sata posvetit će se ćiriličkoj tradiciji koja je osobito njegovana na jugu Hrvatske, i to južno od rijeke Krke, također i u Dubrovniku i njegovoj okolici. Svrha je studente upoznati s bogatstvom te produkcije, posebnostima dubrovačkoga ćiriličkog tipa u kontekstu hrvatske ćirilice, kao i hrvatske tradicije u kontekstu (južno)slavenske. Planiran je posjet Dubrovačkome arhivu, a kao priprema pročitat će se Isprava Kulina bana, čiji se jedan prijepis ondje i čuva.
Lektorat će se održavati svakog radnog dana od 8 do 8,45 sati.
Post festum
