Jedanaesti dan Seminara
Četvrtoga dana književno-znanstvenog ciklusa predavanje je održao dr. sc. Tomislav Brlek s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Pedesete kao periodizacijska jedinica te krugovaši kao povijesna konstrukcija - polazišta su njegova izlaganja s naslovom Linearnost vs. literarnost.
Treći stručni izlet: Arboretum Trsteno i Ston
Poslijepodne su seminaristi posjetili Trsteno i Ston, odredišta trećega stručnog izleta. Trsteno, 30-ak kilometara udaljeno od Dubrovnika svoje je ime dobilo po trstici kojom obiluje to područje. Podrijelo mjesta seže u 5. st., a 1399. postalo je dijelom Dubrovačke Republike (u sklopu teritorija što ga je Dubrovčanima prodao bosanski kralj Ostoja). U 15. i 16. stoljeću bogati dubrovački plemići u njemu su gradili ljetnikovce.
Polaznici 36. seminara posjetili su jedan od njih - onaj koji je nekoć pripadao vlasteoskoj obitelji Gučetić-Gozze. Taj povijesni ladanjski posjed datira se godinom 1494., ali je u velikom potresu 1667. srušen pa je na istome mjestu ubrzo sagrađen novi. Godine 1948. na njegovu prostoru osnovan je jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali - Arboretum Trsteno, zakonom zaštićeni spomenik vrtne arhitekture.
Šetajući povijesnim perivojima, sudionici su Škole imali priliku vidjeti kapelu sv. Jerolima u gotičko-renesansnom stilu, fontanu Neptuna i nimfi te zbirku sredozemnih i egzotičnih vrsta biljaka. Prvobitna renesansna fontana preuređena je 1736. u raskošan barokni nimfej s Neptunom i nimfama.
Sačuvan je jedan dio gospodarskih zgrada koje su služile poljodjelskoj djelatnosti. Vrlo je zanimljiva i dobro očuvana mlinica sa starim prešama za masline.
Smješten na poluotoku Pelješcu, Ston je bio sljedeće odredište seminarista. Uz Dubrovnik bilo je to gospodarski i strateški najvažnije mjesto Dubrovačke Republike. Ston je drugi grad u Europi rađen planski, a nastao je zbog soli koja je donosila 1/3 prihoda Dubrovačkoj Republici. Stoga su izgrađene i monumentalne zidine u 14. i 15. stoljeću, i to po uzoru na dubrovačke te nose ista imena kula.
»Ston je Dubrovnik u malom« - rekao je Sveto Pejić, direktor stonske solane, koji je seminaristima održao predavanje Solana Ston jučer, danas, sutra. U dnu Stonskog kanala nalaze se velika prirodna solila, u kojima se stoljećima proizvodila morska sol - monopolni proizvod Dubrovačke Republike.
Solana potječe još iz rimskog doba, dva tisućljeća prije Krista, od kada traje eksploatacija i branje soli na stonskom području. Stonske su solane najstarije i uopće najveće sačuvane iz povijesti Mediterana.
Proces berbe soli seminaristima je detaljno opisao Sveto Pejić. Naime, u solani je 58 bazena koji su podijeljeni u pet skupina jer cijeli proces treba proći pet faza a traje jedan do dva mjeseca, ovisno o vremenu. Kristalizacijskih je bazena devet a dobili su imena po svecima (Frano, Nikola, Baltazar, Antun, Josip, Ivan, Petar i Pavao), osim jednog koji ima natpis Mundo (svijet). Za vrijeme Dubrovačke Republike upotrebljavali su se još bazeni Vlaho i Lazar s granitnim dnom iz kojeg se vadila najčistija sol i slala na bečki dvor.
Stručni je izlet završio u malostonskom zaljevu koji je nabogatiji školjkama.
