Osmi dan Seminara
U prijepodnevnom je programu započeo književnoznanstveni ciklus predavanja Hrvatska književnost i kultura pedesetih. Ovogodišnji je voditelj ciklusa prof. dr. sc. Davor Dukić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u najavi obrazložio odabir teme i novosti koje uvodi u oblikovanje književnoznanstvenog bloka predavanja. Naime, ciklus je dosad uglavnom bio tematski/problemski oblikovan, i to tako da su se izabrana tema/problem pratili u književnim djelima raznih razdoblja. Ove godine književnoznanstveni ciklus će se pozabaviti jednim kraćim periodom novije hrvatske književnosti i kulture, i to pedesetim godinama, kojima se obično pripisuje prijelomno značenje u razvoju hrvatske kulture u drugoj polovici prošlog stoljeća.
Kao prvi predavač nastupio je Igor Duda, mladi povjesničar sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, čija je tema Svakodnevica pedesetih: od nestašice do privrednog čuda. Prema njegovim riječima, pedesete su umnogome odredile tijek društvenih procesa u desetljećima koja su slijedila, bile su tranzicijsko desetljeće između poratne obnove kasnih četrdesetih i početaka društva blagostanja u 60-ima.
Nakon predavanja koje je izazvalo oduševljenje seminarista razvila se živa rasprava.
Predstavljanje »Odbrojavanja«
U povodu objavljivanja antologije suvremene hrvatske drame Odbrojavanje, koja je početkom kolovoza objavljena u izdanju Zagrebačke slavističke škole, održana je konferencija za novinare. O knjizi su govorili voditelj Škole prof. dr. sc. Krešimir Bagić i priređivač antologije dr. sc. Leo Rafolt.
Konferenciju je otvorio voditelj Zagrebačke slavističke škole prof. dr. sc. Krešimir Bagić koji je istaknuo da je antologija suvremene hrvatske drame tiskana kao dio većeg projekta sustavnoga kritičkog čitanja suvremene hrvatske literature. Tako je za prošlogodišnji seminar Škole objavljena antologija suvremenog hrvatskog pjesništva Utjeha kaosa, a za sljedeću je godinu predviđena antologija suvremene hrvatske proze.
O izboru priređivača antologije K. Bagić je rekao da nije bilo teško odabrati mladoga znanstvenika Lea Rafolta jer je on prošle godine doktorirao s teatrološkom temom i ozbiljno se bavi i suvremenom dramom. Ova je knjiga vrijedan prinos kritičkim čitanjima suvremene drame koja dosad nije usustavljena. Stoga je ova antologija nakon dugo vremena jedina s cjelovitim tekstovima. Svrha joj je pomoći svima koji se bave hrvatskom književnošću, kako hrvatskim stručnjacima tako i onima na stranim sveučilištima. Na kraju govora voditelj je istaknuo da se nada da će antologija biti zanimljiva i provokativna domaćoj široj književnoj javnosti.
Autor antologije dr. sc. Leo Rafolt predstavio je svoj izbor kao panoramu suvremenog dramskog pisma u posljednjih desetak godina. Odbrojavanje donosi: John Smith, princeza od Walesa Tomislava Zajeca, Svećenikova djeca Mate Matišića, Nemreš pobjeć od nedjelje Tene Stivčić, Ptičice Filipa Šovagovića, Odbrojavanje Asje Srnec Todorović, Gola Europa Milka Valenta, Veliki bijeli zec Ivana Vidića, Prije sna Lade Kaštelan, Žena-bomba Ivane Sajko i Fritzspiel Borisa Senkera.
Kriterij izbora tih deset tekstova suvremene hrvatske dramaturgije, obrazlaže Rafolt, nije bio isključivo poetički nego i generacijski, što je različito od dosadašnjih sinteza. Time se pokazauje naraštajna i poetička disperzivnost suvremene hrvatske drame. Rafolt je kao važan kriterij naveo i izvedbenost: devet od deset drama postavljeno je na scenu, a neki su autori dobili i nagrade.
Na pitanje novinara zašto je odabrao upravo te autore i te drame, Rafolt je odgovorio da su to najreprezentativniji autori - i generacijski i poetički i komparatistički - a uvršteni tekstovi zasigurno spadaju u korpus ponajboljih. Tranzicijskim i posttranzicijskim temama kao što su pitanje identiteta i traume, spolne, rasne, klasne, kulturne i supkulturne tolerancije, prikaza nasilja ti se tekstovi uklapaju i u europsku i svjetsku suvremenu dramatiku.
Koncert Ibrice Jusića
U večernjem je programu održan koncert dubrovačkog šansonijera Ibrice Jusića . U impresivnom ambijentu Kneževa dvora sudionici Škole imali su priliku upoznati bogat Jusićev repertoar: od njegovih autorskih skladbi, preko obrada francuskih šansona, prepjeva Leonarda Cohena do pjesama hrvatskih autora i bosanskih sevdalinki. Ibrica Jusić izveo je među ostalim dvije kompozicije s albuma Amanet 2 koji je u pripremi, a odsvirao ih je na turskom instrumentu sazu.
