Šesti dan Seminara
Jezikoslovni je ciklus završio predavanjem Leksičko izražavanje poredbenih i količinskih značenja koje je održala doc. dr. sc. Bernardina Petrović s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Između dvaju blokova (jezikoslovnoga i književnoznanstvenoga) Zagrebačke slavističke škole smješteni su pregledi najnovije literature iz tih područja. Voditelj je Škole predstavio predavače. Za doc. dr. sc. Krešimira Mićanovića je napomenuo da je nedavno objavio knjigu Hrvatski s naglaskom: standard i jezični varijeteti te da je jedan od autora Hrvatskoga pravopisa koji je također predstavljen i seminaristima Škole.
U novostima iz jezikoslovne kroatistike Mićanović je detaljnije predstavio pet naslova. Tako je rekao da je knjiga Hrvatska frazeologija autorice Antice Menac sintetsko djelo u osnovi kojega se nalazi njezini radovi o različitim aspektima frazeološke problematike objavljeni u posljednjih 30-ak godina.
Knjiga Naglasak u hrvatskome književnom jeziku nastala je kao ishod dugogodišnjega znanstvenoga projekta, na korpusu od približno pedeset sedam tisuća riječi, koji je ekscerpiran iz akcentoloških studija, četiri rječnika, četiri gr
Na kraju pregleda novosti iz jezikoslovne kroatistike bilo je riječi o knjizi Matea Žagara - redovitoga predavača paleografskoga proseminara na Zagrebačkoj slavističkoj školi - Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova. Riječ je o sveobuhvatnoj studiji u kojoj se pristupa tekstovima razlitičitih pismovnih kultura i to na načelima suvremene teorije pisanja.
Predstavljajući dr. Lea Rafolta, također redovitog lektora škole, voditelj je napomenuo da je ovo Rafoltova godina. Naime, upravo su mu iz tiska izišle dvije knjige: Melpomenine maske: fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju, te antologija suvremene hrvatske drame Odbrojavanje koju je priredio za ovogodišnji seminar Zagrebačke slavističke škole.
Rafolt je u svome pregledu novosti iz književne kroatistike opširnije predstavio cijeli niz naslova na čijem su početku monografije: mikrohistorijski koncipirana Maruša ili suđenje ljubavi: bračno ljubavna priča iz srednjovjekovnoga Dubrovnika Zdenke Janeković Römer te arhivsko istraživanje metaforičnoga naslova Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika Slavice Stojan.
Rafolt je također predstavio i zbornike u kojima se revaloriziraju metodološke i analitičke postavke starije generacije književnih znanstvenika. Riječ je o zborniku radova Poetika pitanja koji je nastao u povodu 70-og rođendana jednog od najpoznatijih hrvatskih teoretičara i komparatista Milivoja Solara, o zborniku 3-2-1, kreni! koji je nastao u povodu 70-og rođendana prvog imena hrvatske filmologije Ante Peterlića te o zborniku Osmišljavanja koji je nastao prigodom 80-og rođendana književnog povjesničara Miroslava Šicela.
U drugom dijelu prikaza domaće književnoznanstvene produkcije bilo je riječi o knjizi Gordane Slabinac Sugovor s literarnim đavom: eseji o čitateljskoj nesanici u kojoj autorica raspravlja o različitim fenomenima moderne i postmoderne kulture. Potom o trima zbornicima kulturnoantropološke, književnoantropološke i kulturnostudijske problematike: Devijacije i promašaji: etnografija domaćeg socijalizma, Kulturni bestijarij te Split i drugi: kulturnoantropološki i kulturnostudijski prilozi. Rafolt je svoje iscrpno izlaganje završio prikazom knjige Krešimira Nemeca Putovi pored znakova: portreti, poetike, identiteti te monografije Borisa Senkera Bard u Iliriji: Shakespeare u hrvatskom kazalištu.
»Arkulin«
U večernjem su programu seminaristi gledali predstavu M. Držića Arkulin u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara. U svojem tekstu »Zapostavljeno djelo koje zaslužuje život na sceni« Leo Rafolt osvrnuo se na predstavu Arkulin.
