Četvrti dan Seminara

Gramatička kategorija broja i drugi načini izražavanja količinskih značenja naslov je izlaganja što ga je u sklopu jezikoslovnog ciklusa predavanja održao doc. dr. sc. Branko Kuna s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strosmayera u Osijeku.

Cavtat

Poslijepodnevni program obilježio je stručni izlet u najjužniju hrvatsku regiju Konavle. Uz pratnju vodiča Frederika sudionici Škole posjetili su gradić Cavtat, čija povijest seže u antičko doba i vezana je uz dubrovačku. Prema legendi stanovnici su antičkoga Epidaura osnovali Dubrovnik.

U Cavtatu su seminaristi posjetili kuću Baltazara Bogišića (Cavtat 1834 - Rijeka 1908), pravnika i znanstvenika europskoga ugleda te poznatoga bibliofila i kolekcionara. Zanimljiva je činjenica da je taj u Europi vrlo cijenjeni pravnik napisao zakon i ustav Crne Gore.

Bogišićeva je kuća u doba Dubrovačke Republike jedno vrijeme bila sjedište dubrovačkoga kneza.U njoj je pohranjena ostavština koju čini zbirka dokumenata, objavljenih djela, manuskripta, pisama, fotografija, umjetničkih predmeta i predmeta iz svakodnevice.

U Bogišićevoj je biblioteci oko 15.000 svezaka koja sadrži kolekciju ranih tiskovina (65) i rukopisa (165). U arhivu se nalazi zbirka narodnih pjesama i predaja te bogata korespondencija što sadržava više od 10.000 pisama.

Pinakoteka Župne crkve Sv. Nikole u Cavtatu bila je sljedeća postaja sudionika Zagrebačke slavističke škole. Njezina voditeljica Mirjana Korajac predstavila je zbirku umjetničkih djela koju čine slike, plastike i crkveno liturgijsko posuđe. Najstarija slika u pinakoteci je ikona Sv. Nikole iz 15. stoljeća. Reprezentativan su dio zbirke radovi talijanskih, ponajprije baroknih, slikara te tri rana djela znamenitog hrvatskog slikara Vlaha Bukovca (1855-1922).

Seminaristi su posjetili i kuću glavnog predstavnika hrvatske moderne , čije je stvaralaštvo bitno obilježilo hrvatsko slikarstvo i kulturu na početku 20. stoljeća.Kuća, koja se nalazi u urbanoj jezgri Cavtata, godine 1969. proglašena je spomenikom kulture. U njoj se nalazi i dio slikarove umjetničke ostavštine.

Bukovčeva slikarska ostavština podijeljena je na dva dijela. Na prvoj se etaži nalaze njegovi rani radovi prije odlaska na likovnu akademiju u Pariz, a na drugoj su djela iz njegove zrele faze.

Posjet Cavtatu završio je na groblju s najljepšim pogledom na kojem je pokopan Vlaho Bukovac i njegova obitelj.Na tom se groblju Sv. Roka nalazi i mauzolej cavtatske brodovlasničke obitelji Račić koji je izgradio najslavniji hrvatski kipar I. Meštrović (1883–1962). Cijela je obitelj Račić stradala u pandemiji španjolske gripe. Mauzolej je sagrađen 1922. od bijelog bračkog kamena na mjestu na mjestu kapelice Sv. Roka iz XV. stoljeća, po želji oporučiteljice Marije Račić.

Na zvonu izlivenom također po Meštrovićevu nacrtu upisana je njegova misao: »Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan.«