Proseminar iz starije hrvatske književnosti

Lirika u starijoj hrvatskoj književnosti

Doc. dr. Tomislav Bogdan

Rad na lektoratu sastojat će se od kraćih predavanja i analize lirskih tekstova. Polaznici lektorata na početku će nastave biti upoznati s klasifikacijom i periodizacijom starije hrvatske književnosti te s njezinim širim književnopovijesnim i kulturnopovijesnim kontekstom. Nakon toga uslijedit će upoznavanje sa žanrovskom slikom starije hrvatske lirike, razmatranje njezinih dominantnih diskurzivnih formacija (npr. petrarkizma) i napomene o versifikaciji. Analiza lirskih tekstova obuhvatit će i filološki pristup, tj. upoznavanje polaznika s poviješću hrvatskoga jezika i problemima čitanja starih tekstova. Posebna pažnja bit će posvećena najvažnijim poetičkim promjenama u onodobnoj lirici, njezinu odnosu prema europskim okvirima, starijim lirskim tradicijama i književnom folkloru. Autori odabranih tekstova: Marko Marulić (1450-1524), Šišmundo Menčetić (1457-1527), Džore Držić (1461-1501), Mavro Vetranović (1482-1576), Hanibal Lucić (1485-1553), Nikola Nalješković (oko 1505-1587), Dinko Ranjina (1536-1607), Dominko Zlatarić (1558-1613), Dživo Bunić (1592-1658), Fran Krsto Frankopan (oko 1643-1671), Ignjat Đurđević (1675-1737).

Post festum

U središtu proseminara s naslovom Lirika u starijoj hrvatskoj književnosti bila je hrvatska lirika od 15. do 18. st. Periodizacija, širi književnopovijesni i kulturnopovijesni kontekst, žanrovski pregled, versifikacija i analiza bile su okosnice proseminara koji je vodio dr. sc. Tomislav Bogdan. Yannis Kakridis i Martin Zsivkovits u prvom tjednu Škole, a Dominika Kaniecka i Vivian Kellenberger u drugome.