Staroslavenski i starohrvatski jezik
Hrvatska glagoljica i ćirilica
Prof. dr. Mateo Žagar
Svrha je studente slavistike, koji su s osnovama staroslavenskoga jezika i pisama zasigurno upoznati već na svojim studijima, upoznati s posebnostima hrvatske jezične i pismovne inačice.
Tri prva seminarska sata bit će posvećena upoznavanju hrvatske glagoljice, ponajprije njezine standardne «ustavne» varijante formirane u XIII. st., s time da će se pozornost usmjeriti i na najstarije hrv. glagoljičke tekstove koji su prethodili toj standardizaciji, dakle iz XI. i XII. st. Upoznavanje s pismom podrazumijeva i upoznavanje s fonološkim osobinama hrvatske redakcije staroslavenskoga.
Kada se studenti osposobe za čitanje, uslijedit će, kroz sljedeća 3 sata, morfološka analiza tekstova iz tzv. zlatnog razdoblja hrvatskoga glagoljaštva: bit će to s jedne strane ulomci iz liturgijskih tekstova (gdje se jasno mogu izvesti usporedbe sa starijim kanonskim staroslavenskim tekstovima), a s druge ulomci iz književnih tekstova (npr. iz Pariške pjesmarice). Vodit će se računa i o leksičkim posebnostima. S obzirom na posebnosti hrvatsko-staroslavenskog jezika nastojat će se polaznike uputiti u prepoznavanje karakterističnih čakavskih i kajkavskih elemenata. Jezične analize pratit će i pregled osnovnih kulturoloških događaja i interpretacija vezanih za razvoj i opstanak hrvatskoga glagoljaštva (prvi dodiri s ćirilometodskim naslijeđem, reforma u XII. st., sužavanje uporabnoga prostora, papinska dopuštenja u XIII. st., zlatno doba i hrvatski glagoljski tisak, rusificiranje glagoljskih tekstova, obnova hrvatske tradicije u XIX. st.; sve to kroz korelaciju s «konkurentnom» latinskom i hrvatskolatiničkom tradicijom).
Posljednja tri sata posvetit će se ćiriličkoj tradiciji koja je osobito njegovana na jugu Hrvatske, i to južno od rijeke Krke, također i u Dubrovniku i njegovoj okolici. Svrha je studente upoznati s bogatstvom te produkcije, posebnostima dubrovačkoga ćiriličkog tipa u kontekstu hrvatske ćirilice, kao i hrvatske tradicije u kontekstu (južno)slavenske. Planiran je posjet Dubrovačkome arhivu, a kao priprema pročitat će se Isprava Kulina bana, čiji se jedan prijepis ondje i čuva.
Post festum
Staroslavenski i starohrvatski jezik: Hrvatska glagoljica i ćirilica naslov je izbornoga lektorata koji se održavao svaki dan od 8 sati. Osmislio ga je i vodio prof. dr. sc. Mateo Žagar. Svrha mu je bila da se studenti slavistike, koji su se s osnovama staroslavenskoga jezika i pisama upoznali već na svojim studijima, upoznaju s posebnostima hrvatske jezične i pismovne inačice.
