Hrvatski jezik u 17. i 18. stoljeću
Drugoga dana 38. seminara Zagrebačke slavističke škole prof. dr. sc. Anđela Frančić održala je drugo predavanje jezikoslovnog ciklusa pod nazivom »Hrvatski jezik u 17. i 18. stoljeću«. Profesorica Frančić upozorila je na promjene dijalektne slike hrvatskog prostora u 16. stoljeću i stvaranje dvaju područja i pokrajinskih književnosti: jugoistočnog ili štokavsko-južnočakavskog te sjeverozapadnog ili kajkavsko-sjevernočakavskog područja. Daljnji pregled jezikoslovnih promjena i djelâ podijelila je upravo u ta dva kompleksa.
U jugoistočnom se području u 17. stoljeću pojavljuje bosanska i štokavsko-dalmatinska ikavska književnost. U pismenost na južnoj čakavštini unose se štokavski (dubrovački ijekavski i dalmatinski ikavski) elementi. Neriješena pitanja u 17. stoljeću ostaju izbor narječja i pisma.
Sjeverozapadno područje obilježeno je pismenošću na sjevernoj čakavštini u sjevernočakavskom području, počecima standardizacije na kajkavskom području te zanimljivim djelovanjem ozaljskoga jezično-književnog kruga čiji je jezik temeljen na elementima svih triju narječja.
Prof. Frančić polaznike je seminara upoznala s važnijim jezikoslovnim djelima 17. stoljeća: gramatikama Bartola Kašića, Jurja Križanića i Jakova Mikalje, rječnicima Petra Lodereckera, Jakova Mikalje, Jurja Habdelića i Ivana Tanzlingera Zanottija, slovopisnim priručnikom Rajmunda Džamanjića te dvama prijevodnim djelima Bartola Kašića.
Do sredine 18. stoljeća u jugoistočnom je području riješen problem temeljnog narječja (novoštokavština) i pisma (latinica). Ikavsko-ijekavsko dvojstvo, uz grafijske probleme, ostalo je neriješeno.
U drugoj polovici 18. stoljeća na istom području postoji samo novoštokavska pismenost, dok je u sjeverozapadnom području kajkavski pismeni jezik u procesu standardizacije.
Kao najvažnija jezikoslovna djela 18. stoljeća spomenute su gramatike Ardelija della Belle, Blaža Tadijanovića, Matije Antuna Relkovića, Marijana Lanosovića i Ivana Vitkovića, rječnici Ardelija della Belle, Ivana Belostenca, Andrije Jambrešića, Franje Sušnika te najvažniji rječnici koji su ostali u rukopisu.
Prof. Frančić istaknula je da se podjela na dva područja nastavlja i u 19. stoljeću, a svoje je predavanje završila nekolicinom zanimljivih informacija s područja onomastike.
