Moj prvi hrvatski rječnik za djecu i odrasle

Autorica teksta Lara Hoebling Matković. Zagreb: Novi Liber, 2005.

Pretpostavljam da će vam se, uzmete li u ruke Moj prvi hrvatski rječnik, na prvi pogled svidjeti kako izgleda, da će vam se koncepcija učiniti preglednom i pristupačnom, da ćete prepoznati energiju i veselje u igri fotografija, crteža i teksta, da ćete pomisliti kako je dobro napravljen. Isto tako, vjerojatno će vas se većina zapitati što započeti s takvim rječnikom i kako bi on to djetetu mogao pomoći u učenju materinjeg jezika koji svi tako i tako usvajaju u svakodnevnoj živoj komunikaciji. Pri tom se nitko, dakako, ne pita o smislu jednojezičnih slikovnih rječnika za jednogodišnjake ili trogodišnjake, a ni o smislu dvojezičnih, posebno englesko-hrvatskih, pomagala. Ali ovakav rječnik, to je nešto drugo.

Kako je i autorica vjerojatno znala da će se mnogi zapitati upravo to, napisala je rječnik čiji se smisao uočava već nakon prvog listanja - riječ je o priručniku koji na funkcionalan i kreativan način djeci pomaže uspostavliti odnos između logike razmišljanja i logike govora, jedva primjetno ukorjenjujući njihov rječnik u sada i ovdje koje žive iz dana u dan. Ne podliježući stereotipima i tabuima, a posebno sasvim izričito govoreći o temama kao što su invaliditet, znakovni jezik i sličnima koje promoviraju razumijevanje različitosti i toleranciju, dodatno je pokazala kako se ne radi samo o rječniku, nego o projektu (pa će tako rječnik ovih dana izići i na CD-romu, brajevu i znakovnom pismu), što smatram posebnom vrijednošću, osobito u našim uvjetima. Sve se to uspjelo postići zato što se o tome mislilo, zato što Moj prvi hrvatski rječnik nije prijevod, nego je pisan za našu djecu i zato što se, poigravajući se s pasivnim i aktivnim leksikom, vodilo računa i o lokalnosti i o globalnosti svijeta u kojem ta naša djeca žive. Zbog svega toga ono čemu rječnik kao što je ovaj služi proizlazi iz njega samoga, ali i iz odnosa svakog od nas prema jeziku.

Jasno je da nijedno dijete materinji jezik neće usvojiti pomoću rječnika, ali ono što može i, nadam se, hoće učiniti, to je obogatiti svoj rječnički fond i kvantitativno, brojem, ali i kvalitativno, boljim razumijevanjem i usvajanjem riječi, ne poimajući ih samo u kontekstu, nego koristeći ih kao svoje riječi. Tom cilju bitno doprinosi koncepcija, osmišljena tako da se riječi objašnjavaju punim rečenicama, često se koriste istoznačnice ili se upozorava na riječi suprotnoga značenja, daju se primjeri iz svakodnevnog života, a nerijetko se riječ pojavljuje i kao dio nekog izraza prenesenog značenja koji se potom objašnjava. Kao i kod bilo kojeg rječnika, a posebno jednojezičnoga, mnogi će se zapitati zašto su odabrane ove, a one one riječi i »pogađaju« li odabrane riječi ciljnu skupinu. Da bi doskočili takvom pitanju, autorica i njeni suradnici su, odlučivši napisati rječnik za predškolce i školarce u prvim razredima osnovne škole, na temelju ispisa iz udžbenika i priručnika za tu dob odabrali oko 1500 riječi koje su potom objasnili. Svakom se izboru može prigovoriti, no učini li vam se da ne treba objašnjavati što znači mahati, majica, majka ili malen, pokušajte se poigrati sa svojim djetetom, a još bolje s njim i s nekim od njegovih prijatelja, pa ćete vidjeti što tko zna. Premda ovo nije rječnik za profesionalne leksikografe, nego za djecu i njihove odrasle, hijerarhija pojmova dobro je strukturirana tako da bi, prihvatite li ga kao poticajno pomagalo, što bi i trebao biti, ovaj rječnik i djeci i vama mogao postati i poticaj za igru (i riječima, ali i svaku drugu), čega nikad dovoljno. Zato ga uzmite, otvorite na bilo kojoj stranici i pitajte dijete što znači neka »obična« riječ, npr. jastuk (a onda još kako se još kaže za jastuk ili kakav jastuk ti najviše voliš ili hajdemo se gađati jastucima ili bilo što drugo što vam padne na pamet), a onda neka dijete pita vas. Pa da vidimo hoćete li znati tako lijepo reći da je igla metalni štapić koji nam pomaže pri šivanju, a da kroz ušicu, malenu rupu na kraju igle, prolazi konac, ili ćete samo reći da je igla ono za šivanje. Upravo se o tome, naravno, radi.

Na kraju tek sitnica, tek kao dobronamjeran savjet - u sljedećim bi izdanjima (jer vjerujem da će ih biti) svakako trebalo voditi računa o tome da se dobro zamišljena koncepcija i leksikografski dopuni, prije svega u praktičnom dijelu koji zahtijeva da se sve riječi koje se koriste prilikom objašnjavanja i same nađu u rječniku, što u ovom izdanju nije sasvim dosljedno provedeno.