10. 1. 2009.

Ivo Pranjković

Novosti iz jezikoslovne kroatistike 2004-2005.

2004. godina

Eduard Hercigonja: Na temeljima hrvatske književne kulture. Filološkomedievističke rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 2004, 774 str.

Riječ je o knjizi Hercigonjinih rasprava koja je podijeljena u pet cjelina: I. Kulturnopovijesne teme (o hrvatskoj glagoljici u francuskoj i talijanskoj znanstvenoj literaturi, o nastanku i razvoju hrvatskoga glagoljaškog tiska, o prvotisku hrvatskoglagoljskog Brevijara po zakonu rimskog dvora iz god. 1491, o epitafu »velikoga sudije« kod Zenice s kraja 12. stoljeća, o Glagoljskim natpisima Branka Fučića te jedno razmatranje o grafijama iz dvadesetih godina 18. stoljeća), II. Književnomedievistička istraživanja: izdanja tekstova i tekstološke rasprave (o Acta croatica, o Senjskoj glagoljičkoj ispravi iz 1513, o Povaljskoj listini, o latiničkom prikazanju Muke svete Margarite, o Viđenju Varuhovu u Petrisovu zborniku, o glagoljičkoj verziji Pavlove apokalipse), III. Jezik i stilematika (o fleksiji zamjenica i pridjeva u hrvatskoglagoljičkim tekstovima 15. stoljeća, o reflesaciji jata u čakavskim tekstovima 15. stoljeća, o jezično-stilskim značajkama Vinodolskog zakona (1288) i Krčkog statuta (1388), o stilematici Divkovićevih Besjeda te o jeziku i stilu Glavinićevih spisa), IV. Istraživači (o F. Miklošiču i V. Jagiću), V. Adhortatio ad poenitentiam (o sintaktičko-stilskoj strukturi Frizinškoga II. spomenika).

Stjepan Damjanović, Ivan Jurčević, Tanja Kuštović, Boris Kuzmić, Milica Lukić i Mateo Žagar: Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004, 320 str.

To je mali staroslavensko-hrvatski rječnik namijenjen ponajprije studentima kroatistike i slavistike, u kojem se nalazi najveći dio riječi - dakako, prije svega onih kojih nema u suvremenome hrvatskom jeziku ili se od riječi suvremnoga jezika razlikuju značenjem - iz staroslavenskoga kanona (tj. iz najstarijih glagoljičnih i ćiriličnih staroslavenskih tekstova s kraja 10. i iz 11. stoljeća). Pojedine natuknice navode se u latiničkoj transliteraciji.

Ferdinand Takač: Rječnik sela Hrvatski Grob (leksikografska obrada Mijo Lončarić), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2004, 423 str.

To je zanimljiv dijalektalni rječnik u kojem je zabilježen i opisan leksik govora Hrvata iz sela Hrvatski Grob u Slovačkoj. Autor je rječnika isusovac iz Hrvatskoga Groba Ferdinand Takač, a u stručnoj obradi građe pomagao mu je član Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dijalektolog (specijalist za kajkavsko narječje) Mijo Lončarić.

Antonio Sammartino: Grammatica della lingua croato-molisana / Gramatika moliškohrvatskoga jezika, Fondatione »Agostina Piccoli«, Montemitro i Profil international, Zagreb, 2004, 415 str.

Riječ je o gramatici moliškohrvatskoga jezika pisanoj na talijanskome i na hrvatskome standardnom jeziku, koju čine poglavlja Predgovor, Fonologija i fonetika, Morfologija, Tvorba riječi, Sintaksa te Kompendij moliškohrvatskoga leksika, tj. mali moliškohrvatsko-hrvatski rječnik (na oko 90 stranica). Ova gramatika vrlo je zanimljiva i poticajna kako dijalektolozima tako i proučavateljima hrvatskoga jezika, posebno onima koji se bave konstrastivnim jezikoslovljem i/ili fenomenom tzv. mikrojezika. To se u najvećoj mjeri odnosi na gramatički vrlo zanimljive pojavnosti koje su rezultat utjecaja gramatičke strukture talijanskoga jezika i/ili nekih moliških dijalekata na moliškohrvatski jezik, npr. pojava skupova mb (npr. mbliko - mlijeko, mblit - vjerovati, zemblja - zemlja i sl.), suglasnik dz kao poseban fonem (npr. sundze - sunce, kondze - konac i sl.), odumiranje srednjega roda (npr. lipi dite, crni oko, oni janje i sl.), sprezanje čestice neka (npr. nekam bit umjesto neka bidem) itd.

Artur Rafaelovič Bagdasarov: Horvatskij literaturnij jazyk vtoroj poloviny XX veka, Moskva, 2004, 163 str.

Riječ je o zanimljivoj i netipičnoj knjizi ruskoga kroatista A. R. Bagdasarova (Hrvatski književni jezik u drugoj polovici 20. stoljeća), koja je podijeljena u tri poglavlja. U prvom se (K probleme etnojazykovoj konfliktologii v SFRJ) raspravlja o ravoju hrvatsko-srpskih jezičnih odnosa između 40-ih i 90-ih godina 20. stoljeća, u drugom (Horvatsko-sebskie različija) riječ je o razlikama između hrvatskoga i srpskoga jezika, i to pravopisnim, naglasnim, fonološkim, morfološkim (posebice o razlikama u rodu), tvorbenim i leksičkim, a u trećem (Horvatskij literaturnyj jazyk na poroge XXI veka) riječ je o hrvatskome standardnom jeziku na pragu 21. stoljeća.

Mirko Peti: Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2004, 315 str.

Ovo je prerađena doktorska disertacija kolege Mirka Petija s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba u kojoj se o fenomenu brojivosti, odnosno nebrojivosti raspravlja na sintaktičko-semantičkoj razini, i to na osebujan, ponešto i (pre)originalan način. Raspravlja se također o poremećajima odnosa između jednine i množine pojedinih imenica do kojih dolazi u stvarnim sintaktičkim okruženjima i u stvarnim kontekstima. Uspostavlja se naravno i odnos između morfološkog i sintaktičkoga aspekta fenomena (ne)brojivosti. Za polazišne se u autorovim razmatranjima uzimaju strukture tipa U gradu je bilo magle ili Na stolu ima uštipaka, u kojima se oblici magle i uštipaka s gledišta gramatičke kategorije broja, odnosno (ne)brojivosti određuju kao nebrojivi.

Krešimir Bagić: Treba li pisati kako dobri pisci pišu, Disput, Zagreb, 2004, 230 str.

U ovoj se knjizi autor bavi određenjem pojma beletristički stil, mjestom stilistike, posebice literarne, u analizi književnih tekstova te nekim djelima s područja leksikografije, u širem smislu (Priručnikom leksikografije L. Zguste, Simeonovim Enciklopedijskim rječnikom lingvističkih naziva, trosveščanim enciklopedijskim portretom Miroslava Krleže te Antropološkim strukturama imaginarnog G. Duranda). Knjiga također sadrži kritičke objekcije i interpretacije pojedinih književnih opusa, posebno pjesništva A. B. Šimića te tekstova s kraja 20. stoljeća koji pripadaju »prozi urbanog pejzaža« (npr. tekstova M. Jergovića, R. Perišića, A. Tomića, J. Pavičića, B. Radakovića, E. Popovića, Z. Ferića, R. Simića, M. Vuković Runjić, S. Andrića i dr.). Knjiga je podijeljena u tri poglavlja: I. Žanrovi i naraštaji: pjesništvo i kratka priča, II. Leksikografija: standard, imaginacija, ideologizacija, III. Stilska vježba (ona sadrži tekst pod naslovom Može li se pisati kako dobar pisac piše, u kojemu se na osnovi jednog zanimljivog eksperimenta vezanog za Dragojevićevu pjesmu Zvijezda Cvjetnog trga nastoji odgovoriti na pitanje postavljeno i u naslovu knjige i u naslovu »stilske vježbe«). Tim trima poglavljima prethode uvodni tekstovi Proslov i Beletristički stil, a iza njih su Kazalo imena i Bibliografska bilješka.

Darija Gabrić-Bagarić: Primjeri bosanskohercegovačke pismenosti i književnosti od 11. do 19. stoljeća, HKD Napredak, Glavna podružnica Zagreb, Zagreb, 2004, 171 str.

Knjiga što ju je priredila kolegica Darija Gabrić-Bagarić sadrži reprezentativan, a praktičan i pristupačan (posebno za škole) pregled bosanskohercegovačke pismenosti i književnosti od početaka do kraja 19. stoljeća. U njoj se nalaze tekstovi o starijoj pismenosti i književnosti u BiH, o razvoju književnoga jezika na području Bosne i Hercegovine od 11. do 20. stoljeća te izbori iz tekstova od 11. do 19. stoljeća (npr. Humačka ploča, zapis na Batalovu evanđelju, nadgrobna ploča iz Boljuna, natpis na stećku u Radimlji itd.), iz administrativno-pravnih spisa (npr. Kulinova povelja, Tvrtkova darovnica), iz srednjovjekovne bosanske književnosti (Mihanovićev odlomak, Divoševo evanđelje, Hvalov zbornik), prijevod Ahdname, te izbor iz djela bosanskohercegovačkih franjevaca (Matija Divković, Ivan Bandulavić, Stjepan Margitić, Filip Lastrić, Nikola Lašvanin, Ivan Frano Jukić, Petar Bakula, Grgo Martić itd.).

Mile Mamić: Hrvatsko kršćansko nazivlje. Članci i rasprave, Ravnokotarski cvit, Lepuri - Split, 2004, 136 str.

Knjižica sadrži popularne, uglavnom jezičnosavjetničke (većim dijelom prethodno objavljene) članke kolege Mile Mamića iz Zadra posvećene nazivima crkvenih blagdana i drugim raznolikim nazivima kršćanske provenijencije (npr. Badnjak, Korizma, Cvjetnica, Križni put, Kalvarija, Vazam, Oče naš, dušebrižnik, pontifeks, beatifikacija, redovnica, ženidba itd.).

Mile Mamić: Hrvatsko pravno nazivlje. Članci i rasprave, LIN-CRO d.o.o., Zadar, 2004, 183 str.

To je knjižica (vrlo slična prethodnoj) popularno pisanih, uglavnom jezičnosavjetničkih, također velikom većinom prethodno objavljenih članaka posvećenih hrvatskom pravnom nazivlju, kojim se njezin autor Mile Mamić i inače bavi kao svojom stručnom specijalnošću (posebno treba upozoriti na njegovu knjigu Temelji hrvatskoga pravnog nazivlja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992). U knjizi (Hrvatsko pravno nazivlje) šire se raspravlja o pravnim nazivima kao što su npr. ovrha, eksproprijacija, opunomoćitelj, kazneno zakonodavstvo, putovnica, prisega odnosno zakletva, potvrda odnosno uvjerenje, brak odnosno ženidba itd.).

Ivan Zoričić: Tragom jezičnih nedoumica, Zavičajna naklada »Žakan Juri«,Pula, 2004, 344 str.

Ta je knjiga, najvećim dijelom posvećena jezičnosavjetničkoj problematici, podijeljena u tri poglavlja. U prvome (Iz hrvatske jezične današnjosti), koje je i najveće, sabrani su kraći autorovi prilozi koji se odnose na pravopisna, fonološka, oblikotvorna ili leksička pitanja. Ti su prilozi najvećim dijelom svojedobno objavljivani u dnevnom listu Glas Istre. U drugo poglavlje, pod naslovom Hrvatski za oko i uho, uvršene su autorove duže rasprave koje se tiče naglasnih posebnosti hrvatskoga jezika (autor je inače specijalist za akcenatsku problematiku), a treće poglavlje, pod naslovom Mala kronika hrvatskog jezikoslovlja 1999.-2003., sadrži ocjene i prikaze izabranih publikacija, uglavnom priručnika, iz jezikoslovne kroatistike objavljenih u naznačenome razdoblju, npr. prikaze Hrvatskoga pravopisa F. Cipre, P. Guberine i K. Krstića, knjigÄ Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika (prir. M. Samardžija), Hrvatsko pomorsko nazivlje D. Stolac, Hrvatski i slovenski u kontaktu V. Požgaj Hadži, Hrvatskoga jezičnog savjetnika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatskoga enciklopedijskog rječnika Novoga Libera itd.

Riječki filološki dani. Zbornik radova, 5 (gl. urednik Irvin Lukežić), Filozofski fakultet, Rijeka, 2004, 640 str.

U ovom su zborniku objavljeni radovi s Međunarodnog znanstvenog skupa održanoga 2002. godine u Rijeci. Zastupljeno je 62 autora iz Hrvatske, Austrije, BiH, Italije, Mađarske, Njemačke, Poljske te Srbije i Crne Gore. Neke od tema: raspon diskurza, jezična analiza linkova, etnonimi u frazeologiji, nomina topographica, splitski čakavski dijalekt, lingvistička proučavanja dijaloga, uzvici, konjunktori, subjunktori i konektori, hrvatski novogovor, hrvatski vukovci itd.

2005. godina

Jezik u Bosni i Hercegovini (ur. Svein Monnesland), Institut za jezik u Sarajevu i Institut za istočnoevropske i orijentalne studije, Oslo, 2005, 640 str.

Riječ je vrijednoj (između ostaloga i bogato ilustriranoj) knjizi koja je rezultat suradnje dvaju instituta (jednoga iz Osla, a drugoga iz Sarajeva), što ju je priredila i uredila sedmeročlana međunarodna redakcija na čelu sa Sveinom Monneslandom, profesorom Instituta za istočnoeuropske i orijentalne studije u Oslu. U njoj su u prvom planu tijekovi standardizacije pojedinih idioma na prostoru BiH, ponajprije idioma koji za osnovicu imaju štokavsko narječje, ali i drugih (npr. židovskošpanjolskoga jezika bosanskih Sefarda i jezika bosanskohercegovačkih Roma). Knjiga sadrži osam poglavlja, i to: 1. Dijalekatska slika, 2. Srednji vijek - korijeni pimenosti, 3. Jezik usmenog stvaralaštva, 4. Osmansko doba: predstandardni tokovi, 5. Austrougarsko doba: prema zajedničkom standardu (1878-1918), 6. U okvirima srpske i/ili hrvatske standardizacije (1918 - oko 1990), 7. Raslojavanje na nacionalne standarde (1990-) te 8. Jezici nacionalnih manjima. Posebno upozoravam na tekst S. Monneslanda Od zajedničkog standarda do trostandardne situacije (str. 481-524) u kojem se nastoji objektivno opisati i ocijeniti nimalo jednostavna aktualna standardnojezična situacija u BiH. Autori su ostalih priloga: Dalibor Brozović (Zagreb), Ibrahim Čedić (Sarajevo), Marko Dragić (Mostar), Senahid Halilović (Sarajevo), Jagoda Jurić-Kappel (Beč), Lejla Nakaš (Sarajevo), Gerd-Dieter Nehring (Berlin), Muhamed Nezirović (Sarajevo), Miloš Okuka (München), Asim Peco (Beograd), Ivo Pranjković (Zagreb), Muhamed Šator (Mostar), Milan Šipka (Sarajevo), Sreto Tanasić (Beograd), Hanka Vajzović (Sarajevo) i Naila Valjevac (Sarajevo).

Ljudevit Jonke: O hrvatskome jeziku u Telegramu od 1960. do 1968. (priredio Ivan Marković, predgovor Ivo Pranjković), Pergamena, Zagreb, 2005, 498 str.

U knjizi su sabrani integralni tekstovi Ljudevita Jonkea objavljivani između 1961. i 1965. godine u rubrici Jezik današnji zagrebačkih novina za društvena i kulturna pitanja Telegram. Ti tekstovi, u najvećem broju jezičnosavjetničkoga tipa, ovako sabrani, pokazuju da je Jonkeova koncepcija standardnoga (književnoga) jezika u mnogo čemu i danas aktualna. Za brigu o standardnome jeziku po Jonkeovu je sudu važno da se ujednače kriteriji pristupa normativnoj problematici, da se razvije zdrava kritičnost, da se jasno razlikuju tzv. narodni i književni jezik. Presudno su također važna načela pravilnosti, usvojenosti odnosno proširenosti te načela funkcionalnosti i izražajnosti. Knjiga je priređena vrlo pedantno s obilnim priređivačevim tumačenjima i objašnjenjima vezanim za pojedine tekstove i/ili njihovu kasniju sudbinu, a velika joj je kvaliteta i u tome što se u njoj, zahvaljujući priređivaču, knjižničarki Sanji Slukan te savjetima Marka Samardžije i Stjepana Babića, donosi prvi put potpuna bibliografija prof. Ljudevita Jonkea.

Bernardina Petrović: Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, 281 str.

Riječ je o vrlo vrijednoj monografiji (dopunjenoj i dorađenoj doktorskoj disertaciji) o raznovrsnim problemima vezanim za fenomen sinonimije. Knjiga je podijeljena na četiri dijela: I. Sinonimija u različitim znanstvenim disciplinama (npr. u filozofskim teorijama, u logici, u retorici, u stilistici, u leksikografskome opisu), II. Sinonimija u leksičkom sustavu hrvatskoga jezika, III. Sinonimičnost u tekstovima hrvatskoga jezika te IV. Nacrtak za hrvatski sinonimni rječnik. Sinonimiju autorica promatra kao pojavu vezanu za paradigmatsku razinu, a sinonimičnost je vezana za sintagmatsku razinu i pretpostavlja osvarivanje sinonimije u kontekstu. Kao uzorak hrvatskoga sinonimnoga rječnika (za koji se nadamo da će ga autorica i u cijelosti objaviti) u knjizi se nudi i konkretna obrada natuknica od čabar do čvrstorukaški.

Mira Menac-Mihalić: Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj s rječnikom frazema i značenjskim kazalom s popisom sinonimnih frazema, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga, Zagreb, 2005, 505 str.

Ta je padantno pisana i lijepo opremljena knjiga nastala kao rezultat izravne suradnje između profesorice Mire Menac-Mihalić, voditeljice Katedre za povijest hrvatskoga jezika i dijalektologiju na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga Fakulteta u Zagrebu, i njezinih studenata. Sadrži popis (u koji su uključeni i sinonimni frazemi), opis i rječnik frazema prikupljenih iz 14 govora novoštokavskoga ikavskog dijalekta u Hrvatskoj (to su govori mjesta: Brnaze, Čišla, Dobrinče, Donje Pazarište, Gala, Gospić, Lovreć, Opuzen, Otok, Primorski Dolac, Rašćane, Runović, Sinj i Šibenik).

Anđela Frančić, Lana Hudeček i Milica Mihaljević: Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, 363 str.

Ova prilično raznorodna knjiga sastavljena je od predavanja što su ih autorice svojedobno držale na kolegijima Jezično-stilske vježbe, Kultura hrvatskoga jezika i Hrvatski jezik u poslovnom komuniciranju na Hrvatskim studijima u Zagrebu i na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje u Zaprešiću. U središtu su pozornosti pojedine norme hrvatskoga standardnog jezika (pravopisna, fonološka, morfološka, tvorbena, sintaktička i leksička) te polifunkcionalnost hrvatskoga jezika (raspravlja se posebno i o književnoumjetničkom, i o razgovornom, i o publicističkom, i o administrativnom, i o znanstvenom stilu). Najopširnije se i najtemeljitije razrađuju osobitosti administrativnoga, posebibice adminstrativno-poslovnoga funkcionalnog stila.

Nives Opačić: Iza riječi. Prtinom i cijelcem, Vijenac, Matica hrvatska, Zagreb, MMV, 305 str.

To je knjiga u kojoj je Nives Opačić, dugogodišnja lektorica na Katedri za hrvatski standardni jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, sabrala svoje tekstove objavljivane u posebnoj kolumni Matičina Vijenca (novinÄ za kulturu). U tim tekstovima kolegica Opačić prati život riječi, njihovu etimologiju, njihov povijesni razvoj, njihove čudnovate i manje čudnovate promjene značenja, insistirajući na onim riječima koje su na neki način u uzmaku, koje nestaju iz svakodnevne uporabe, koje se već nalaze u kakvu »zabačenom skladištu pamćenja« ili žive negdje na rubu, u manje ili više zatvorenim krugovima (otuda i podnaslov knjige jer i riječi prtina i cijelac pripadaju već takvima). Izdvajam nekolicinu takvih i/ili sličnih riječi i izraza, npr. kafić, kredenc, objed, opat, majurica, samoćnica, pisanice, tušta i tma, rendes, sijaset, lasi, nemrs, norijada, štandarac, dudek, ljubojed, ringišpil, plućica, namet na vilajet, dorat, kajzerica, omica, tucikljun, pinklec, majčina dušica itd.

Dalibor Brozović: Prvo lice jednine, Vijenac, Matica hrvatska, Zagreb, MMV, 255 str.

Slično kao i u prethodnoj knjizi i u ovoj su skupljeni tekstovi svojedobno (od 2000. do 2003) objavljivani u Matičinu Vijencu, ovoga puta pod naslovom Prvo lice jednine, a autor im je akademik Dalibor Brozović, jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih hrvatskih jezikoslovaca uopće. Tema u knjizi ima vrlo raznolikih (npr. o kavkaskom jezičnom mozaiku, o iranskohrvatskom udaru na Kašića, o esperantu, o jezičnim skupovima u Neumu i Beču, o mjestu hrvatskoga jezika u novim europskim integracijama, o međunarodnom danu materinskog jezika i sl.), ali ipak posve pretežu teme o pravopisu i o aktualnostima vezanim za nj. Moram s tim u vezi (iako tomu možda ovdje nije mjesto) upozoriti na jednu nakorektnost koju Brozović u zadnje vrijeme vrlo često i vrlo uporno ponavlja. Ta nekorektnost dolazi do izražaja već u Uvodnim napomenama knjizi (str. 5) u kojima, između ostaloga, kaže da je pravopisna problematika u Hrvatskoj izvanredno aktualna jer se upravo vodi »žestoka i nesmiljena borba između dviju pravopisnih koncepcija, obiju doduše nesumnjivo fonoloških, ali jedna je tradicionalno hrvatska, Brozova i donekle Boranićeva, danas već dotjerana, dopunjena i usklađena, a druga je pak nastavak nametnute srpske belićevske fonološke pravopisne prakse, uglavnom takozvane novosadske«. Nekorektnost se sastoji u tome što je polazišni pravopisni priručnik prve struje o kojoj govori Brozović (tj. Hrvatski pravopis iz 1971) S. Babića, B. Finke i M. Moguša, i koncepcijski i po pojedinačnim rješenjima, neusporedivo bliži novosadskome negoli polazišni pravopisni priručnik druge struje (u koju Brozović očito uvrštava pokojnog V. Anića, J. Silića, pa vjerojatno i cijelu Katedru za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatisku), tj. Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika V. Anića i J. Silića iz 1986. godine. U to se vrlo jednostavno može uvjeriti svatko tko posegne za tim priručnicima.

Jezik na križu Križ na jeziku. 1. Rasprava o pravopisnim pravilima (154 str.), 2. Lektori i jezična kultura (190 str.), prir. Jelena Hekman, Vijenac, Matica hrvatska, Zagreb, MMV.

U ovim dvjema knjigama objavljuju se tekstovi dviju tematskih rasprava posvećenih hrvatskome jeziku i/ili pravopisu koji su svojedobno bili objelodanjeni u Matičinu Vijencu. Prva je objavljena u broju 136. od 20 svibnja 1999. pod naslovom Jezik na križu i posvećena je raspravi o pravopisnim pravilima (posebno tada vrlo aktualnim prijedlogu da se dugi refleks jata piše kao ie, npr. diete). Druga je objavljena u broju 158. od 23. ožujka 2000. pod naslovom Križ na jeziku i posvećena je temi Lektori i jezična kultura. U prvoj su knjizi tekstovima zastupljeni, između ostalih, S. Babić, M. Samardžija, D. Brozović, R. Katičić, V. Anić, J. Vončina, J. Silić, I. Pranjković, J. Lisac, P. Šimunović, D. Škiljan, M. Kačić, B. Tafra, I. Škarić, K. Pranjić, M. Tadić, N. Bašić itd., a u drugoj uz većinu spomenutih još i N. Opačić, N. Koharović, M. Znika, D. Malić, A. Kovačec, R. Matasović, Z. Kravar, A. Gluhak, L. Paljetak, T. Maroević, M. Jurišić, Ž. Morić itd.

Mirko Peti: Što se i kako u jeziku broji. Rasprave o semantici kategorije broja, Mala knjižnica Matice hrvatske, knj. 64, Zagreb, 2005, 313 str.

Zbirka prethodno objavljenih rasprava i članaka M. Petija pod navedenim naslovom izravno se nadovezuje na već komentiranu knjigu istoga autora Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku. U njoj se, između ostaloga, raspravlja o matematičkom broju prema gramatičkome, o zbrojini, o broju u glagola, o subjektnom i predikatnom nominativu, o bezličnim rečenicama sa subjektom (?!), sve to s obzirom na kategoriju broja, odnosno s obzirom na na (ne)brojivost kao semantičku kategoriju. Osobno mislim da je već i ovdje komentirana knjiga M. Petija ponešto preoriginalna i u dosta segmenata manjkava (ima npr. puno novoizmišljenih, a problematičnih kategorija, ima previše ponavljanja i sl.), tako da ovu drugu nažalost pogotovo ne mogu preporučiti, tim više što mi se čini da ne nudi ništa osobito novo u odnosu na prethodnu.

Adolfo Weber: Skladnja ilirskoga jezika za niže gimnazije, Beč, 1859. Pretisak: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Biblioteka Pretisci, knj. 5, Zagreb, 2005, 230 str.

U hvalevrijednoj biblioteci Pretisci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kojoj je urednica Marija Znika, pretisnuta je Skladnja ilirskoga jezika Adolfa Vebera Tkalčevića, prva sintaksa hrvatskoga jezika objavljena kao posebna knjiga i jedan od najzanimljivijih priručnika sintakse u povijesti hrvatskoga jezikoslovlja. Pogovor pretisku pod naslovom Adolfo Veber Tkalčević i njegova Skladnja (str. 197-229) napisao je Ivo Pranjković.

Od fonetike do etike. Zbornik o sedamdesetogodišnjici prof. dr. Josipa Silića (ur. Ivo Pranjković), Disput, Zagreb, 2005, 416 str.

To je zbornik u kojem su objavljeni radovi 32 autora (iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Njemačke) sa znanstvenog skupa koji je održan 27. ožujka 2004. godine i koji je bio posvećen sedamdesetogodišnjici rođenja prof. dr. Josipa Silića, umirovljenoga profesora s Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Zbornik je podijeljen u pet tematskih cjelina, i to: I. Skica za portret profesora Silića (s biografijom i bibliografijom), II. Fonetika, fonologija i ortografija, III. Gramatika, povijest jezika i grafolingvistika, IV. Leksikologija, terminologija, frazeologija i leksikografija te V. Stilistika, tekstologija, standardologija i - etika.

Drugi Hercigonjin zbornik (ur. Stjepan Damjanović), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, 468 str.

Zbornik je posvećen staroslavenistu i medievistu akademiku Eduardu Hercigonji povodom njegova 75. rođendana. Sadrži, uz životopis i potpunu bibliografiju E. Hercigonje, pretežno radove posvećene staroslavenskom jeziku i/ili najstarijim razdobljima hrvatskoga jezika 36 autora iz Hrvatske, Austrije, Češke, Finske i Poljske. Neke od tema: prevedenice prema latinskomu genitivu objektnom, izravni objekt kao tema, leksik hrvatskog srednjovjekovnog pjesništva, vremenski prilozi u staroslavenskom, Kopitarovo četveroevanđelje, akcenatska rekonstrukcija Bašćanske ploče itd.

Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. Zbornik (ur. Jagoda Granić), Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Split, 2005, 834 str.

Zbornik sadrži 77 radova s prilozima jezikoslovaca (posebno onih koji se bave područjem primijenjene lingvistike) i/ili nastavnika stranih jezika iz Hrvatske, BiH, Nizozemske, Irske, Italije i Slovenije. Neke od tema: prijevodna kompetencija i odabir leksika, prevođenje vojnih pojmova, kolokacije i učenje jezika, metafore u govoru članova parlamentarnih stranaka, metonimija i gramatika, perifraza, kognitivne univerzalije, releksikalizacija, plezionimi, pragmemi i frazopragmemi nijekanja, nazivi za boje, klišeji i interkulturalnost itd.