Program 41. seminara
Osnovni su oblici posredovanja kroatističkih sadržaja koje Škola primjenjuje u stručnome usavršavanju stranih kroatista: lektorati/proseminari, tematski ciklusi predavanja, fakultativni program, kulturna zbivanja i stručni izleti.
Nastavni dio programa Zagrebačke slavističke škole u svojstvu predavača, voditelja proseminara, lektora i voditelja različitih programa najvećim dijelom izvode nastavnici Odsjeka za kroatistiku, potom nastavnici ostalih odsjeka zagrebačkoga Filozofskog fakulteta te nastavnici Zagrebačkoga sveučilišta i drugih hrvatskih sveučilišta.
Modul A: Obvezni lektorati/proseminari
Lektorati i proseminari organizirani su kao komprimirani sveučilišni kolegiji.
U lektorate (jezične vježbe) polaznici se uključuju ovisno o stupnju znanja jezika te se u njima, u skladu s time, usavršavaju pojedine gramatičke i konverzacijske vještine nužne za svakodnevnu i stručnu komunikaciju na hrvatskome jeziku.
U proseminare se upisuju polaznici koji posjeduju potpunu jezičnu kompetenciju, a na njima se obrađuju izabrane književne i kulturološke teme.
Studenti obvezno odabiru jedan od ukupno pet obveznih lektorata/proseminara:
Lektorati:
1. Hrvatski za početnike (stupanj A1)
2. Konverzacija I (stupnjevi A2+, B1)
3. Konverzacija II (stupanj B2)
4. Konverzacija
Proseminar:
5. Suvremena hrvatska književnost
Lektorat Hrvatski za početnike traje 4 sata, a svi ostali obvezni lektorati/proseminari 3 sata.
Modul B: Fakultativni lektorat/proseminar
Uz odabrani obvezni lektorat/proseminar studenti mogu, ako to žele, odabrati jedan fakultativni od ponuđena dva:
- Staroslavenski i starohrvatski jezik
- Hrvatska povijest i kultura
Fakultativni lektorati/proseminari traju 1 sat.
Modul C: Predavanja
Predavanja su organizirana u dva tematska ciklusa od po pet predavanja.
U prvom tjednu bit će održan jezikoslovni ciklus predavanja Vrijeme u jeziku, koji je zamišljen tako da se po razinama opišu vremenska značenja i vremenski odnosi u hrvatskome jeziku. Tome bi opisu prethodilo jedno opće predavanje o izražavanju vremenskih odnosa pod naslovom Vremenska značenja u hrvatskome jeziku. Slijedilo bi predavanje pod naslovom Sustav glagolskih vremena, koje bi bilo posvećeno morfološkom (obličnom) izražavanju vremenskih značenja, tj. izražavanje vremenskih značenja glagolskim vremenima. Na sljedećoj bi se razini opisalo izražavanje vremenskih odnosa padežnim oblicima i prijedložno-padežnim izrazima, a zatim vremenski odnosi na razini složene rečenice i na razini teksta. Blok bi bio zaključen predavanjem koje bi bilo posvećeno suodnosu između vremenskih značenja i leksičke razine. Ciklus predavanja Vrijeme u jeziku koncipirao je prof. dr. Ivo Pranjković.
U drugom tjednu održat će se književnoznanstveni ciklus predavanja Nulti stupanj pisma, u kojem će se opisati i interpretirati poetička uporišta književnosti u prvom desetljeću 21. stoljeća te naznačiti sociokulturni kontekst u kojemu se ta književnost događala. Nulte godine u Hrvatskoj obilježavaju demokratizacija društva i politička stabilizacija, ali i recesija, kriza vrijednosti i tabloidna estetika. Književnost je na početku tog desetljeća uglavnom označavana stvarnosnom da bi kasnije sve prisutnije poetičke oznake bile autobiografska, žanrovska, blogerska, ženska, chick lit i sl. Proznu scenu (nakon minimalističkih devedesetih) obilježava nagli procvat romana, pjesničko supostojanje raznorodnih lirskih koncepata od ispovjednog do konkretističkog diskurza, a dramsku nova propitivanja odnosa teksta i izvedbe. Književno stanje nultih karakteriziraju uz ostalo procesi medijatizacije i estradizacije (FAK), marginalizacija kritičkoga govora te munjevit razvoj novih tehnologija i novih komunikacijskih okvira (internet, blog, reality show, hipertekst). Predavački ciklus Nulti stupanj pisma slojevito će prikazati hrvatsku literarnu suvremenost, naglasiti u čemu su i kako hrvatski pisci krenuli ispočetka, a u čemu se i kako nastavljaju na literarna iskustva prethodnih desetljeća. Ciklus predavanja Nulti stupanj pisma koncipirao je prof. dr. Krešimir Bagić.
Modul D: Fakultativni program
Fakultativni program održava se u poslijepodnevnim satima. U sklopu tog programa bit će prikazan ciklus hrvatskog igranog filma, organizirani studijski obilasci dubrovačkih znamenitosti, a polaznici zainteresirani za hrvatsku tradicionalnu glazbu moći će se uključiti u rad glazbene radionice.
Modul E: Kulturna zbivanja
Uz prigodna predavanja o hrvatskoj kulturnoj tradiciji za polaznike Zagrebačke slavističke škole bit će organizirani susreti s hrvatskim piscima, glazbene i filmske večeri. Ti će programi sudionike Škole izravno uputiti u recentna zbivanja u hrvatskoj kulturi.
Dnevni plan rada na seminaru Zagrebačke slavističke škole
Fakultativni lektorat/proseminar (modul B) | 8:00–8:45 |
Obvezni lektorat/proseminar (modul A) | 8:50–11:30 |
Predavanje (modul C) | 11:45–12:45 |
Fakultativni program (modul D) | 17:00–18:30 |
Kulturna zbivanja (modul E) | 21:00 |
Stručni izleti
Stručni su izleti posve prirodan nastavak opisanih sadržaja. Koncipirani su tematski i izvode se uz stručno vodstvo. Budući da se Škola održava u Dubrovniku, bit će organizirani izlet na Elafitsko otočje.
