Stručni izlet: Cavtat
Nedjeljne popodnevne sate sudionici 42. seminara proveli su u Cavtatu. U gradiću smještenom na zapadnim obalama Konavala pod stručnim su vodstvom posjetili zgradu Kneževa dvora i Zbirku Baltazara Bogišića, Pinakoteku crkve Sv. Nikole, Kuću Bukovac i Mauzolej obitelji Račić.
Cavtat je smješten 19 kilometara jugoistočno od Dubrovnika, na poluotoku Rat koji zajedno s poluotokom Sustjepan zatvara dobro zaštićenu i pristupačnu uvalu. Cavtat, antički Epidaurus, bio je važna rimska kolonija. Nakon prodora Slavena i Avara u ove krajeve i pada Zapadnog rimskog carstva kolonija je propala, a njezini su stanovnici izbjegli u susjednu naseobinu Laus Rave Ragusu iz koje je nastao Dubrovnik. Za vrijeme Dubrovačke republike Cavtat je bio drugo važno lučko, trgovačko i upravno mjesto Republike, odmah iza Dubrovnika.
Sudionici 42. seminara najprije su posjetili zgradu Kneževa dvora iz 16. stoljeća u kojoj se danas nalazi zbirka Baltazara Bogišića – pravnika i znanstvenika europskog ugleda. U Zbirci je pohranjeno više od 35.000 predmeta knjižne, muzejske i arhivske građe. Posebno se ističe zbirka stare grafike (8.185 listova hrvatske i najšire europske provenijencije od 16. do kraja 19. stoljeća), koja je jedna od triju najvećih zbirki u Hrvatskoj, te znalački sabrana numizmatička kolekcija (2.700 primjeraka). Zbog brojnih raritetnih i unikatnih izdanja Bogišićeva knjižnica ide u red najdragocjenijih spomeničkih knjižnica u Hrvatskoj (oko 15.000 naslova knjiga i brošura, 66 inkunabula, 164 rukopisa). Jedinstvenu znanstvenu i kulturnu vrijednost ima i bogata arhivska građa koju je Bogišić prikupio te njegova velika osobna prepiska (10.092 pisma, 1.481 korespondent).
Organiziran je i posjet Pinakoteci župne crkve Sv. Nikole, vrijednoj zbirci slika, plastike i crkvenog liturgijskog posuđa utemeljenoj 1952. godine. Polaznici su imali priliku vidjeti vrijedna umjetnička djela kao što su stara raspela, ikona s prikazom Sv. Nikole iz XV. stoljeća, alabasterni reljef iz XV. stoljeća, Sv. Sebastijan baroknog majstora bolonjske škole Benedetta Genarrija, djela sicilijanskog slikara Carmela Reggija te djela velikog hrvatskog slikara Vlaha Bukovca.
Sljedeće odredište bila je kuća Vlaha Bukovca, jednoga od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva. Spomenička obilježja Kuće Bukovac nisu samo njezina arhitektura, vrtni prostor i smještaj u staroj cavtatskoj gradskoj jezgri, nego ponajprije umjetnička ostavština Vlaha Bukovca i baština Bukovčeve obiteljske prošlosti. Po svojoj prostornoj organizaciji Kuća Bukovac tipična je građanska kuća 19. stoljeća, kamena dvokatnica s ulaznim dvorištem – kortom i prostranim stražnjim vrtom. Posebno su zanimljivi zidni oslici koji prekrivaju zidove starog, istočnog dijela kuće, a radio ih je mladi Bukovac prije odlaska na školovanje u Pariz. U nekadašnjem dnevnom boravku – tinelu i slikarevu ateljeu izloženo je tridesetak najreprezentativnijih djela iz Bukovčeve ostavštine, ali i dio zbirke namještaja, uporabnih predmeta i osobnih predmeta iz Bukovčeva vremena.
Stručni obilazak stare cavtatske jezgre završio je na groblju Sv. Roka, gdje se nalazi mauzolej poznate cavtatske brodovlasničke obitelji Račić izgrađen prema ideji najvećeg hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Mauzolej je sagrađen 1921. godine na mjestu kapelice Sv. Roka iz XV. stoljeća prema želji oporučiteljice Marije Račić. Građen je od bijelog bračkog kamena u obliku kupole i u cijeloj građevini nema nijednog komada drva ili kojeg drugog materijala osim bronce od koje su napravljena vrata i zvono. Cijeli mauzolej – od ulaza na kojem se nalaze dvije karijatide preko svoda prekrivenog glavama anđela, poda na kojem se nalazi biblijska povijest koju simboliziraju četiri evanđelista do glavnog oltara i pobočnih lađa – pun je simbolike koja predstavlja tri osnovne etape ljudske sudbine: rađanje, život i smrt. Na zvono saliveno također prema Meštrovićevu nacrtu upisana je njegova prekrasna misao: »Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan.«
