Franjevački samostan: priča o pamćenju
Za sudionike 42. seminara u petak je organiziran posjet Franjevačkome samostanu Male braće. Knjižnicom samostana polaznike je proveo fra Stipe Nosić, a dr. sc. Rozana Vojvoda iznijela je u klaustru nove restauratorske činjenice o zidnim oslicima koji u 18 luneta predstavljaju ciklus iz života sv. Franje.
Gvardijan fra Stipe Nosić iznio je značajne činjenice o povijesti samostana koji je iznjedrio znatan broj redovnika uspješnih na duhovnom, znanstvenom, književnom, diplomatskom, ljekarničkom, odgojnom i dobrotvornom polju. Prvotni samostan Male braće utemeljen je 1228. izvan gradskih zidina, na Pilama. Nakon njegova rušenja 1317. izgrađen je unutar gradskih zidina današnji franjevački samostan, sjedište filozofskog i teološkog studija staroga Dubrovnika. U dugoj povijesti franjevački je samostan doživio dva teška razaranja. Jaki dubrovački potres iz 1667. oštetio je gornji dio njegova gotičkog zvonika, a bogata knjižnica i arhiv izgorjeli su u požaru. Tijekom ratnoga razaranja dubrovačke gradske jezgre 1991. i 1992. na samostanski je kompleks pala 51 granata oštetivši krovove, knjižnicu, klaustar, muzej, sakristiju, blagovaonicu i perivoj. Franjevačko pamćenje grada Dubrovnika najvećim se dijelom čuva u baroknoj crkvi, ljekarni i knjižnici. Ljekarna Male braće neprekidno djeluje od 1317, čime zaslužuje status najstarije ljekarne po neprekidnosti djelovanja. Polaznici su u pratnji fra Stipe Nosića posjetili knjižnicu u kojoj se čuva više od 70.000 knjiga, 3.000 katalogiziranih rukopisa i 216 inkunabula.
Kasnoromanički klaustar franjevačkoga samostana, djelo Mihoja Brajkova iz Bara, svjedoči o Dubrovniku prije potresa 1667. U ovom jedinstvenom kompleksu, pod stručnim vodstvom dr. sc. Rozane Vojvode, polaznici su čuli neke od najnovijih restauratorskih činjenica o zidnim oslicima s početka 18. stoljeća koji prikazuju život sv. Franje. Sudionici 42. seminara posjetili su i muzej u kojemu su imali priliku vidjeti antifonar iz 15. stoljeća, kao i slike Mate Celestina Medovića i Vlaha Bukovca.
