Portret umjetnika: Igor Grubić
Zagrebačka slavistička škola ugostila je u Poslijediplomskom središtu u Dubrovniku umjetnika Igora Grubića. O principima njegova umjetničkoga djelovanja, radovima Crni peristil, Knjiga i društvo – 22%, Anđeli garavog lica, East Side Story i drugim akcijama s umjetnikom je razgovarala Davorka Perić.
Na početku predstavljanja gosta večeri Davorka Perić istaknula je Grubićev aktivan pristup umjetnosti koji se očituje u prelasku iz likovnoga u političko djelovanje te izlasku iz galerija u javni prostor, a time i direktnoj komunikaciji s nepripremljenom publikom – slučajnim prolaznicima. Grubić je pojasnio kako je motiv za takvu strategiju pronašao u separaciji scene aktualnoj u doba restriktivne politike devedesetih godina. U galerijama i muzejima kretao se tada uvijek isti mali krug ljudi, a velik broj intelektualaca u to je doba bio u strahu od izricanja vlastitoga mišljenja te je, umjesto otpora, među mnogima vladalo stanje pasivnosti i amnezije. Grubić se odlučio izvući iz tog hermetičkog kruga te je iskoračio u javni prostor počevši se obraćati ljudima na ulici sa željom poticanja na reakciju i dijalog. U svojim radovima Grubić nastoji osnažiti pokretačku snagu umjetnosti koja može utjecati na stvarnost u kojoj živimo.
Otvorena je tako tema akcije Crni peristil (1998.) koja predstavlja svojevrstan hommage akciji bojenja splitskoga Peristila u crveno revolucionarne 1968. godine. Crni krug na Peristilu simbolizirao je crnu mrlju na hrvatskoj društvenoj sceni i savjesti svakoga pojedinca. Zbog ove akcije protiv Igora Grubića podnesena je kaznena prijava, a rad mu je nagrađen na 33. zagrebačkom salonu pa je umjetnik prigodno iznio svoja razmišljanja o spremnosti autora na bilo koju vrstu kritike i reakcije, o autorovu osobnome rastu kroz vlastiti projekt te o umjetničkoj provokaciji koja za cilj ima izazivanje lančanih reakcija na što više strana. Prisutni su imali priliku pogledati izbor reakcija iz medija o akciji Crni peristil, nakon čega se Davorka Perić osvrnula na multimedijalnu manifestaciju Knjiga i društvo – 22% (1998.) u kojoj je četrdesetak umjetnika različitih generacija sudjelovalo u protestu protiv poreza na knjige. Igor Grubić naglasio je da je ovo jedna od rijetkih akcija koja je uspjela izići iz umjetničkih okvira i prouzročiti konkretne promjene u društvu. Nakon vladina postavljanja poreza na knjige došlo je do slabije prodaje knjiga u Hrvatskoj, a protest i izlazak u javnost doveli su do povlačenja poreza.
Razgovor se vodio i o akcijama iz 2008. i 2009. kojima se Grubić nastavlja boriti protiv političkog konformizma i građanske pasivnosti konzumerističkoga društva. Jedan je od primjera bojenje fontane na Trgu burze u crveno u kontekstu ekstremnih mjera sigurnosti nametnutih građanima tijekom dolaska Georgea Busha u Zagreb. Igor Grubić istaknuo je značenje akcije vješanja citata poznatih svjetskih mislilaca na spomenike vođene idejom oživljavanja spomenika. Spomenici povijesnih ličnosti koji su nositelji viših društvenih vrijednosti nalaze se naime svuda oko nas, a mi ih više i ne primjećujemo. Ovim je akcijama oživljavao spomenike i na taj ih način pretvarao u vrstu društvenih komentatora.
Davorka Perić i Igor Grubić razgovarali su i o Anđelima garavog lica iz 2000. – radu na koji ga je potaknuo štrajk rudara iz Kolubare koji je označio kraj Miloševićeva režima, a na simboličan način i kraj socijalizma na prostorima bivše Jugoslavije. Nakon tog događaja Grubić je odlučio napraviti rad za čije čitanje ključ postaje Wendersov film Nebo nad Berlinom. Posljednja tema sinoćnjega gostovanja bio je Grubićev projekt East Side Story (2009.) kojemu su tema napadi na Gay Pride u Zagrebu i Beogradu. Šokiranost brutalnošću i nasiljem na snimkama napada te fizički osjećaj mučnine potaknuli su umjetnika na suradnju s plesačima i kombinaciju dokumentarnoga i performativnoga u video-instalaciji koju su polaznici 42. seminara na završetku imali priliku pogledati.
Davorka Perić diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2006. voditeljica je stručnih programa Društva arhitekata Zagreba, autorica interdisciplinarnih programa povezanih s problematikom prostora i suvremenom hrvatskom umjetnošću, selektorica programaza domaće i inozemne izložbe, festivale/izložbe, predavanja. Od 2000. do 2013. kustosica je festivala Vizura aperta u Momjanu. Piše za Hrvatski filmski ljetopis, Konturu, Vijenac, Zarez, Život umjetnosti, Art Republiku, 3. program Hrvatskoga radija, ČIP, Oris i dr. Članica je studijske sekcije ULUPUH-a.
